Naša draga svetišta (11. do 17. str.)- OD HODOČASNIK DO SVETIŠTA

Hrvatska riječ hodočašće dolazi od latinske riječi

Hodočasnikom se naziva čovjeka putnika, tragatelja i stranca koji hodom do svetog mjesta žrtvom i duhovnošću želi učiniti pokorničko djelo ili izvršiti zavjet

Ivan Šaško rekao je da u „jednome i u drugome slučaju hodočasnik je stranac, čovjek na putu prema cilju“

„Nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi“ kazao je...

izvanliturgijski oblici pobožnosti, kao što su hodočašća u Svetu Zemlju, a kasnije na grobove apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla u Rim pojavljuju se u

Hodočasnici su sa svetog puta NE donose...

U pučku pobožnost spadaju svi prisni i neposredni odnosi vjernika s Bogom, Marijom ili svecima kroz pučku molitvu i pokoru, hodočašća, procesije, zavjete, zavjetne darove i zapise, slike, štovanja svetaca, škapulare i medaljice…

Zakonik kanonskog prava naglašava da u svetištima prvo mora do izražaja doći pučka pobožnost te sakramentalni život, a tek onda Sveto Pismo koje je svakodnevno prisutno u vjerničkim životima.

Jedan od pozitivnih vidova pučke pobožnosti su zahvalnice koje hodočasnici ostavljaju u hrvatskim svetištima za primljena dobročinstva u vidu ___ _____ darova,

(a)  

Koje su vrste ex voto darova u Katoličkoj crkvi?