U biljne sirovine čiji se proizvodi mogu koristiti za tretman manjih zapaljenjskih procesa na koži spadaju:

• cvast kamilice

• cvast nevena

• herba kantariona

• herba matičnjaka

Sastojci odgovorni za djelovanje cvasti kamilice:

• apigenin

• α-bisabolol

• alantoin

• mentol

Answer explanation

sastojci odgovorni za djelovanje cvasti kamilice, Matricariae flos (Matricaria recutita, Asteraceae), koja zauzima značajno mjesto u ovom indikacionom području, su: flavonoidi (apigenin, apigenin 7-O-glukozid), seskviterpenski laktoni (matricin) i komponente etarskog ulja (α-bisabolol i njegovi oksidi, dicikloetri, hamazulen).

Biljni ljekoviti proizvodi na bazi taninskih droga koji se tradicionalno koriste za ublažavanje simptoma manjih inflamacija kože je:

• Hamamelis (vještičnjak)

• Lavanda
• Aloe vera
• Kamilica

Dominantni sastojci masnog ulja noćurka su:

• linolna kisjelina

• γ-linolenska kisjelina

• 15-hidroksi-dihomo-γ-linolenske kisjelina

• PGE1

Koji su izazovi u korišćenju biljnog materijala u novim otkrićima:

• jedinstvenost biljnog materijala

• povećanje troškova istraživanja

• nemogućnost automatizacije

• varijabilnost kvaliteta, održivost, etička pitanja i regulative

Koja kriza je najbolje ukazala na problem snabdijevanja jedinjenjem:

• kriza snabdijevanja taksolom

• nedostatak kore zapadne tise

• nedostatak madagaskarskog zimzelena

• kriza snadbijevanja vinblastinom

Answer explanation

Klasičan primjer za ovaj problem snabdijevanja jedinjenjem bila je takozvana „kriza snabdijevanja taksolom. Kada se pokazalo da jedinjenje poseduje izuzetnu kliničku efikasnost kod raka jajnika, odjednom se potražnja za taksolom značajno povećala. Međutim, u to vrijeme jedinjenje je bilo dostupno samo iz kore zapadne tise (Takus brevifolia L.).

Koja je skraćenica Konvencije Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti:

Answer explanation

Konvencija Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti (CBD; koju je 1992. potpisala međunarodna zajednica u Rio de Žaneiru, Brazil, ima za cilj: (1 ) očuvanje biodiverziteta; (2) održivo korišćenje svojih genetičkih resursa; i (3) dele koristi od njihove upotrebe na pravedan i pravičan način.

Kakve vrste pristupa u otkrivanju novih farmakološki aktivnih biljnih jedinjenja postoje:

• Usmjerena na otkrivanje sintetičkih ljekova

• Kombinacija hemijskih medota

• Studije zasnovane na invivo i invitro modelima

• Tradicionalna upotreba biljaka, etnofarmakologija, analiza hemijskog sastava, biološki usmjereni pristupi, molekulska biologija i bioinformatika.