WorksheetsIzrada, pokretanje i upravljanje robotima
Total questions: 25
Worksheet time: 13mins
Robot je
uređaj koji prepoznaje određene promjene u okolini
računalom upravljani stroj namjenjen za samostalan rad u svome okruženju
znanost koja se bavi razvojem robota
Primijenjena tehnička znanost koja se bavi projektiranjem, proizvodnjom i primjenom robota naziva se
dizajn
strojarstvo
robotika
Računalo namjenjeno i prilagođeno upravljanju robotom nazivamo
upravljačkim računalom ili kontrolerom
krajnji izvršnik
radni prostor
pogon robota
Prije pokretanja robota, čovjek u njegovo računalo unosi
algoritam
upravljački program
senzore
Robote projektirane za potpuno samostalno izvođenje njihovih radnih procesa nazivamo
manipulacijski roboti
autonomni roboti
teleoperatori
Uređaji koji prepoznaju određene promjene u okolini (promjene svjetlosti, temperature, zvuka...) nazivaju se
stupnjevi slobode
roboti
senzori
Mobilni robot
cijeli robot giba se u neograničenom prostoru
robotu se gibaju samo pojedini dijelovi u ograničenom prostoru
Tipičan primjer mobilng robota je
industrijska robotska ruka.
robotski usisavač.
Manipulativni robot
cijeli robot giba se u neograničenom prostoru
robotu se gibaju samo pojedini dijelovi u ograničenom prostoru
Tipičan primjer manipulativnog robota je
industrijska robotska ruka.
robotski usisavač.
Prostor u kojem se giba prihvatnica robota (prihvaća predmete ili alat) naziva se
radionički prostor
robotski prostor
radni prostor
Krajnjem izvršniku mora omogućiti izvođenje potrebnih gibanja i i njegovo precizno postavljanje u zadane položaje:
geometrija robota
mehanička konstrukcija
pogon robota
Na modelu robotske ruke krajnji izvršnik ima oblik
prihvatnice s 2 prsta
kotača
Kod robotskih kolica krajnji izvršnici su
kotači
prihvatnice s 2 prsta
Dva su osnovna oblika gibanja robota
translacijsko (pravocrtno gibanje)
rotacijsko (kružno gibanje)
jednoliko gibanje
nejednoliko gibanje
Stupnjevi slobode robota (translacije i rotacije) su
pogoni robota
neovisna gibanja s ciljem pomicanja krajnjeg izvršnika
algoritmi
Najčešće vrste pogona robota su
elektromotorni
elektromagnetni
hidraulički
pneumatski
elektronički
Obilježja radnog prostora robota i njegovih gibanja zajedničkim imenom nazivamo
mehanikom robota
geometrijom robota
pogonom robota
Robotska kolica najčeće pokreću
2 elektromotora
3 elektromotora
4 elektromotora
Napajanje elektromotora školskih robota električnom energijom je najčešće iz
kemijskih izvora (baterija ili akumulator)
mrežnog ispravljača
gradske mreže
Elektromagnetni pogon se često primjenjuje u
elektromagnetnim dizalicama
lebdećim vlakovima
Elektronički sklop kojim je robot povezan s računalom , povezuje upravljački i izvršni dio robota (npr. računalo i elektromotore robota) je
robotsko sučelje
elektromotorni pogon
algoritam
Povezivanje računala i sučelja može biti
žičano (lpt, com, usb port)
ručno
bežično (bluetooth, ir)
automatski
Precizan redoslijed radnji po kojemu robot izvršava postavljeni zadatak naziva se
upravljački program
algoritam
Za programiranje robota služimo se različitim programskim jezicima.
Točno
Netočno
