WorksheetsNarodni preporod u Dalmaciji i Istri
Total questions: 23
Worksheet time: 7mins
Dalmacija je pod izravnom upravom
bečkog dvora
mletačke uprave
mađarske uprave
Italije
Službeni jezik u Dalmaciji bio je
hrvatski jezik
talijanski jezik
njemački jezik
mađarski jezik
Hrvatsko stanovništvo uglavnom živi u
gradskim četvrtima
u selima
U dalmatinskom saboru većinu imaju
narodnjaci
pravaši
autonomaši
mađaroni
Miho Klaić i Mihovil Pavlinović su predstavnici
autonomaša
talijanaša
narodnjaka
unionista
Godine 1862. narodnjaci pokreću list
Naša sloga
Il Nazionale
Za Dalmaciju
La Dalmatia
Osnovane su prve čitaonice.
Prva se nalazi u
Splitu
Dubrovniku
Boki Kotorskoj
Budimpešti
Najveću uspjeh narodnjaka zbio se u
Zadru 1862.
Splitu 1862.
Splitu 1882.
Zadru 1882.
Je li se u konačnici zbilo ujedinjavanje hrvatskih zemalja?
DA
NE
Istarski sabor predsjeda u
Poreču
Puli
Kastvu
Rovinju
Među Hrvatima u Istri, jedini obrazovani sloj
bili su svećenici
bilo je građanstvo
bili su trgovci i obrtnici
bili su učitelji
Najveće zasluge u Istri pripisujemo biskupu
Mihi Klaiću
Mihovilu Pavlinoviću
Jurju Dobrili
Matku Laginji
Za buđenje nacionalne svijesti stanovništva u Istri, doprinijelo je otvaranje
Matice istarske u Poreču
čitaonice u Kastvu
čitaonice u Rovinju
Družbe sv. Ćirila i Metoda
U Istri je pokrenut list
La Dalmatia
La Istria
Naš list
Naša sloga
Narodni zborovi na kojima se zahtijevalo uvođenje hrvatskog jezika u škole i javnosti te rješavanje gospodarskih problema nazivaju se još i
nacionalni zborovi
gradski tabori
tabori
narodna okupljanja
Prvi je u Istri progovorio na hrvatskom jeziku -
Juraj Dobrila
Matko Laginja
Miho Klaić
Pajo Kujundžić
Godine 1893. u Puli je utemeljena
prva čitaonica
Matica ilirska
Družba sv. Ćirila i Metoda
Družba sv. Dobrile
Hrvati koji se sele u Austriju, zapadnu Ugarsku i južnu Slovačku su
gradišćanski Hrvati
Bunjevci i Šokci
Jedan od najvećih preporoditelja među gradišćanskim Hrvatima je
Pajo Kujundžić
Mate Meršić Miloradić
Ivan Antunović
Miho Klaić
Bunjevci i Šokci naseljavaju Bačku i Baranju tijekom
petnaestog i šesnaestog stoljeća
šesnaestog i sedamnaestog stoljeća
sedamnaestog i osamnaestog stoljeća
Najveći broj Bunjevaca i Šokaca okupljen je oko
Osijeka
Slavonskog Broda
Virovitice
Subotice
Bunjevačke i šokačke novine pokreće
Ivan Antunović
Pajo Kujundžić
Prelo su
narodne pjesme
narodne svečanosti
narodna glazbala
narodne nošnje
