Wayground logo

Free Printable Worksheets

Font size

S
M
L
XL
Worksheets

6.r. Tlo i biljni pokrov Hrvatske, Priroda nije neiscrpna

Total questions: 16

Worksheet time: 35mins

Name
Class
Date
1.

Znanost koja se bavi proučavanjem tla naziva se (a)  

2.

U kojoj su prirodno-geografskoj regiji najplodnija tla zbog većeg udjela humusa?

a)

Gorskoj Hrvatskoj

b)

Primorskoj Hrvatskoj

c)

Nizinskoj Hrvatskoj

3.

Crnica je u Nizinskoj Hrvatskoj nastala na flišnoj podlozi.

a)

Točno

b)

Netočno

4.

Kako se zove vrsta tla najraširenija na području Nizinske Hrvatske?

(a)  

5.

Koja je od navedenih biljnih zajednica karakteristična za područje dalmatinskih otoka?

a)

šume crnog bora i hrasta crnike

b)

šume bukve

c)

šume hrasta kitnjaka i graba

d)

šume hrasta lužnjaka

6.

Tamna organska tvar u tlu nastala razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka u tlu naziva se (a)  

7.

Isprano, kiselo tlo slabije kvalitete s manje humusa naziva se (a)  

8.

Biljna zajednica grmolike vazdazelene šikare naziva se (a)  

9.

Glavni sastojak tla su (a)   , nastali raspadanjem stijena.

10.

Koja od navedenih biljnih zajednica prevladava na području Gorske Hrvatske?

a)

šume hrasta kitnjaka i običnog graba

b)

bukova šuma

c)

šume hrasta lužnjaka

d)

makija

11.

Uz velike rijeke Dravu, Dunav, Savu, na riječnim nanosima su se razvila:

a)

smeđa tla

b)

aluvijalna tla

c)

crvenica

d)

crnica

12.

Za koju je prirodno-geografsku cjelinu Hrvatske karakteristična vrsta tla prikazana na priloženoj fotografiji?

a)

Gorsku Hrvatsku

b)

Primorsku Hrvatsku

c)

Nizinsku Hrvatsku

13.

Za koji tip klime su karakteristične biljke prikazane na priloženoj fotografiji?

a)

sredozemnu klimu s vrućim ljetom

b)

umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom

c)

vlažnu snježno-šumsku klimu

d)

umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetom

14.

U žuti spremnik za otpad ćeš odložiti:

a)

koru od mandarine

b)

papirnatu vrećicu

c)

staklenu bocu

d)

plastični tanjur

15.

Navedi 4 obnovljiva izvora energije

4 lines
16.

Prirodne tvari koje služe za daljnju obradu i preradu nazivamo (a)