wayground logo

Free Printable Worksheets

Font size

S
M
L
XL
Worksheets

Upravljanje memorijom

Total questions: 32

Worksheet time: 19mins

Name
Class
Date
1.

Povezivač (linker) povezuje sve objektne module u izvršni program.

a)

tačno

b)

nije tačno

2.

Prilikom učitavanja izvršnog programa, ko preslikava relativne adrese u fizičke?

a)

punilac (loader)

b)

povezivač (linker)

c)

prevodilac (compiler)

d)

povezivač adresa (address binding)

3.

Hardverski uređaj koji preslikava logičke u fizičke adrese naziva se jedinica za upravljanje memorijom MMU (Memory-Management Unit).

a)

tačno

b)

nije tačno

4.

Particije mogu biti:

a)

jednake veličine

b)

ne moraju biti jednake veličine

c)

neprekidni deo memorije

d)

mogu imati prekide

5.

U particiju se smešta:

a)

jedan proces

b)

više procesa

c)

zavisi od potreba

d)

zavisi od sistema

6.

Zaštita particije od drugih procesa izvodi se pomoću koliko zaštitnih registara?

a)

2

b)

1

c)

3

d)

zavisi

7.

Pristup koji dozvoljava promenu veličine memorijskih oblasti u zavisnosti od potreba procesa i stanja u sistemu zove se:

a)

dinamičke particije

b)

fragmentacije

c)

segmentacije

d)

straničenje

8.

Asocijativna memorija koja je posebno dizajnirana za potrebe straničenja je u stvari:

a)

keš memorija

b)

registri

c)

primarna memorija

d)

sekundarna memorija

9.

Operativni sistem generiše po jednu tabelu stranica za svaki proces koji se izvršava.

a)

tačno

b)

nije tačno

10.

Kod straničenja, veličina stranice koja je jednaka nekom stepenu broja 2 omogućava da relativne i logičke adrese budu jednake.

a)

jeste tačno

b)

zavisi

c)

nije tačno

11.

Osnovna ideja straničenja je da se memorija podeli na okvire (frames) fiksirane veličine. Koja memorija je u pitanju?

a)

primarna

b)

sekundarna

c)

registi

d)

keš

12.

Veličina stranice i okvira kod straničenja je:

a)

ista

b)

nije ista

c)

veća je stranica

d)

okvir je dva puta veći

13.

Koji od načina upravljanja memorijom dozvoljava da memorija dodeljena procesu ne bude alocirana u jednom komadu?

a)

particionisanje

b)

preplitanje

c)

straničenje

d)

prebacivanje

14.

Za vreme izvršavanja programa procesor radi sa fizičkim adresama.

a)

tačno

b)

nije tačno

15.

Logička adresa se sastoji iz dva dela:

a)

broja stranice – p

b)

pozicije u okviru stranice – d

c)

broja okvira

d)

relativne adrese U

e)

veličine stranice P

16.

Svakom procesu se dodeljuje po jedna tabela segmenata u kojoj se čuva za svaki segment procesa:

a)

po jedan red

b)

po dva reda

c)

po tri reda

17.

Tabela segmenata može biti smeštena u:

a)

registrima

b)

asocijativnoj memoriji

c)

u radnoj memoriji

d)

sekundarnoj memoriji

18.

Tabela stranica može biti smeštena u:

a)

registrima

b)

asocijativnoj memoriji

c)

u radnoj memoriji

d)

sekundarnoj memoriji

19.

Logičke adrese kod segmentacije se sastoje iz dva dela:

a)

broja segmenta – s

b)

pozicije u segmentu – d

c)

baznog registra tabele segmenata (Segment Table Base Register – STBR)

d)

registra dužine tabele segmenata (Segment Table Length Register – STLR).

20.

Segment (logička celina) može biti:

a)

stek

b)

glavni program

c)

globalni podaci

d)

hip

e)

biblioteke

21.

Segment mora biti u neprekidnom memorijskom bloku.

a)

tačno

b)

nije tačno

22.

Svakom segmentu se dodeljuje tačno onoliko memorije koliko je potrebno.

a)

da

b)

ne

23.

Red u tabeli segmenata sadrži:

a)

redni broj segmenta

b)

adresu početka segmenta u memoriji

c)

dužinu segmenta

d)

n - stepen multiprogramiranja

24.

Prednost segmentacije u odnosu na ostale koncepte se ogleda u zaštiti memorije.

a)

tačno

b)

nije tačno

25.

Segmentacija sa straničenjem predstavlja pristup koji podrazumeva podelu segmenata na stranice čime se omogućava da segmenti ne moraju da se smeštaju u neprekidne memorijske blokove.

a)

tačno

b)

nije tačno

26.

Prevodilac (kompilator) generiše relativne adrese u odnosu na početak dela memorije koja se dodeljuje procesu. Ove adrese se još nazivaju:

a)

relokatibilne adrese

b)

logičke adrese

c)

fizičke adrese

d)

simboličke adrese

27.

Proces prevođenja simboličkih u fizičke adrese se naziva povezivanje adresa (address binding).

a)

tačno

b)

nije tačno

28.

Ko povezuje sve objektne module u izvršni program?

a)

povezivač (linker)

b)

prevodilac (kompilator)

c)

punilac (loader)

29.

Prevodilac:

a)

prevodi izvorni kôd u objektni modul

b)

program se može sastojati iz više objektnih modula

c)

program se sastoji iz jednog objektnih modula

d)

prevodi i povezuje module u izvršni kôd

30.

Memorijske ćelije ugrađene u procesor i u njima se nalaze podaci koje procesor trenutno obrađuje zovu se:

a)

registri

b)

keš

c)

baferi

d)

virtuelna memorija

31.

Procesor ne manipuliše fizičkim adresama, već logičkim, a njih generiše:

a)

sam procesor

b)

operativni sistem

c)

MMU

32.

Koji od načina upravljanja memorijom kao neželjeni efekat ima fragmentaciju?

a)

particionisanje

b)

preplitanje

c)

straničenje

d)

prebacivanje