wayground logo

Free Printable Worksheets

Font size

S
M
L
XL
Worksheets

Međunarodna razmjena

Total questions: 59

Worksheet time: 59mins

Name
Class
Date
1.

Međunarodna ekonomija je grana ekonomije koja se bavi proučavanjem zakonitosti u međunarodnoj razmjeni roba, usluga, kapitala, ljudi i

(a)  

2.

Kakva je ekonomija koja je u značajnoj mjeri uključena u međunarodnu razmjenu?

(a)  

3.

Mjere stupnja otvorenosti ekonomije su

a)

udio uvoza u BDP-u

b)

udio BDP-a u uvozu

c)

udio izvoza u BDP-u

d)

udio BDP-a u izvozu

e)

svi odgovori su točni

4.

Što mjerimo pomoću formule (izvoz / BDP) X 100

(a)  

5.

Samo pomoću formula (izvoz + uvoz / BDP) X 100, te (uvoz / BDP) X 100 mjerimo stupanj otvorenosti ekonomije.

a)

Točno

b)

Netočno

6.

Stupanj otvorenosti ekonomije ovisi o sljedećim faktorima:

a)

proizvodnim faktorima – zemlje bogate prirodnim resursima orijentirane na njihov uvoz

b)

veličini domaćeg tržišta – male ekonomije ne mogu postići potrebnu ekonomiju obujma u proizvodnji mnogih proizvoda zbog toga su orijentirane na razmjenu sa svijetom

c)

vanjskotrgovinskoj politici zemlje – neke zemlje štite domaće proizvođače carinama i kvotama od inozemne konkurencije

d)

vanjskotrgovinskoj politici zemlje – neke zemlje dozvoljavaju slobodnu razmjenu

7.

Razlozi sudjelovanja zemalja u međunarodnoj razmjeni su

a)

raznolikost prirodnih resursa

b)

razlike u ukusima potrošača

c)

razlike u troškovima

d)

višak slobodnog vremena

8.

Podjela rada i specijalizacija, veća proizvodnost u zemlji, rast dohodaka, rast životnog standarda i ekonomski rast su

a)

prednosti međunarodne razmjene u kratkom roku

b)

prednosti međunarodne razmjene u dugom roku

c)

nedostaci međunarodne razmjene u kratkom roku

d)

nedostaci međunarodne razmjene u dugom roku

9.

Uvozna konkurencija može ugroziti radna mjesta u domaćim niskoproduktivnim granama, a slobodan tijek financijskog kapitala može uzrokovati bankarske i financijske krize - to su

a)

prednosti međunarodne razmjene u kratkom roku

b)

prednosti međunarodne razmjene u dugom roku

c)

nedostaci međunarodne razmjene u kratkom roku

d)

nedostaci međunarodne razmjene u dugom roku

10.

Male ekonomije u Europi i Istočnoj Aziji imaju manji stupanj otvorenosti od velikih ekonomija (SAD, V. Britanija).

a)

Točno

b)

Netočno

11.

RH je mala otvorena ekonomija, s relativno _____________ stupnjem otvorenosti.

a)

većim

b)

manjim

12.

Međunarodna trgovina

a)

širi je pojam od međunarodne razmjene

b)

uži je pojam od međunarodne razmjene

c)

obuhvaća razmjenu roba i usluga

d)

omogućuje potrošačima izbor između domaćih i inozemnih roba i usluga

13.

Razlika između izvoza i uvoza dobara je

(a)  

14.

Čine ga dobra koja su proizvedena u inozemstvu i namijenjena su prodaji na domaćem tržištu.

(a)  

15.

Čine ga domaća proizvedena dobra koja se prodaju u inozemstvu.

(a)  

16.

Neto izvoz

a)

je razlika između izvoza i uvoza dobara

b)

može biti VT suficit - ako je izvoz veći od uvoza

c)

može biti VT suficit - ako je izvoz manji od uvoza

d)

može biti VT deficit - ako je izvoz veći od uvoza

e)

može biti VT deficit - ako je izvoz manji od uvoza

17.

Ako su cijene dobara u inozemstvu manje nego u zemlji

a)

uvoz će rasti

b)

izvoz će rasti

18.

Ako su dohoci potrošača u inozemstvu veći

a)

izvoz će rasti

b)

uvoz će rasti

19.

Uglavnom izvoze sirovine, a uvoze dobra i usluge

a)

razvijene zemlje

b)

nerazvijene zemlje

20.

Ulaganje financijskih sredstava rezidenata neke zemlje u drugu zemlju predstavlja međunarodno kretanje

(a)  

21.

Kada ulagač stječe više od 10% dionica (vlasničkih udjela) u stranom poduzeću, a može biti preuzimanje ili sjedinjavanje sa stranom tvrtkom ili greenfield investicije – ulaganje u otvaranje potpuno novih proizvodnih pogona riječ je o

a)

izravnim stranim ulaganjima FDI

b)

portfolio ulaganjima

c)

ostalim inozemnim ulaganjima

22.

Kada dolazi do ulaganja u strane vrijednosne papire (dionice, obveznice…) s udjelom manjim od 10% ukupne vrijednosti tvrtke u koju ulažu riječ je o

a)

izravnim stranim ulaganjima FDI

b)

portfolio ulaganjima

c)

ostalim inozemnim ulaganjima

23.

Kada se radi o kreditiranju između rezidenata dvaju ili više zemalja, prema roku dospijeća:

kratkoročno – do godine dana

srednjoročno – 1 – 5 godina

dugoročno - > od 5 godina

a razlog tih ulaganje je višak ili manjak štednje (fin. sredstava) riječ je o

a)

izravnim stranim ulaganjima FDI

b)

portfolio ulaganjima

c)

ostalim inozemnim ulaganjima

24.

Razlike u cijeni rada među zemljama i turizam su razlozi međunarodnog kretanja

(a)  

25.

Radnici iz zemalja s niskim životnim standardom, niskim plaćama i nemogućnošću zapošljavanja

a)

emigriraju

b)

imigriraju

26.

U razvijene zemlje radnici iz zemalja s niskim životnim standardom, niskim plaćama i nemogućnošću zapošljavanja

a)

emigriraju

b)

imigriraju

27.

Kretanje ljudi radi odmora, upoznavanja novih kulturnih i povijesnih znamenitosti, rekreacije… je

(a)  

28.

Zemlje koje ostvaruju prihode koji uravnotežuju njihovu bilancu međunarodnih plaćanja zbog dolazaka turista nazivamo

a)

emitivne zemlje

b)

receptivne zemlje

29.

Računalo i Internet je dovoljno imati za međunarodnu razmjenu

(a)  

30.

Postoje _______________ dominantne teorije vanjske trgovine.

a)

tri

b)

četiri

31.

Smatrali su da je bogatija zemlja koja ima veće rezerva zlata i srebra

(a)  

32.

Merkantilisti su smatrali da zemlja koja nema rudnike zlata i srebra svoje bogatstvo može povećati tako da u VT razmjeni ostvari

(a)  

33.

Merkantilisti su smatrali su da su koristi od VT razmjene

a)

jednostrane

b)

višestrane

34.

Zemlja/kućanstvo treba proizvoditi i prodavati dobra ako ih proizvodi jeftinije (uz niže troškove proizvodnje), a kupovati zarađenim novcem dobra koja druga zemlja/kućanstvo proizvodi jeftinije - ovo je zakon

(a)  

35.

Tvorac zakona apsolutnih prednosti je

a)

Thomas Robert Malthus

b)

Adam Smith

c)

David Ricardo

36.

Koji zakon nam kaže da se zemlja treba specijalizirati u proizvodnji i izvozu onih dobara kod kojih ostvaruje relativno niže troškove proizvodnje, a uvoziti dobra kod kojih ostvaruje relativno više troškove proizvodnje?

(a)  

37.

Tvorac zakona komparativnih prednosti je

(a)  

38.

Teorija faktorskih proporcija kaže nam da je zemlja relativno efikasnija u proizvodnji u kojoj se intenzivnije koristi resurs kojeg zemlja ima u relativnom izobilju, on je izvor komparativne prednosti. Ova teorija još se zove i

(a)  

39.

Vernonova teorija međunarodnog životnog ciklusa proizvoda kaže nam da zemlja ne mora trajno imati komparativnu prednost u proizvodnji nekog dobra, uvjeti razmjene mijenjaju se ovisno o fazi životnog ciklusa proizvoda. Po ovoj teoriji

a)

u kasnijim fazama životnog ciklusa proizvoda komparativna prednost seli iz zemlje imitatora u zemlju inovatora

b)

u kasnijim fazama životnog ciklusa proizvoda komparativna prednost seli iz zemlje inovatora u zemlju imitatora

c)

niti jedan odgovor nije točan

d)

oba su odgovora točna

40.

Nije bitno koji se proizvod proizvodi, već kako se proizvodi (temelj mikroekonomija)

a)

ideja M. Portera

b)

riječ je o teoriji konkurentskih prednosti

c)

4 faktorska čimbenika su međusobno povezani i tvore dinamički „dijamantni“ model konkurentskih prednosti

d)

nacija ne može stvoriti napredne prednosti kao što su znanje, radne vještine, tehnologija uz potporu državne politike i društvene kulture

41.

Prikaz svih ekonomskih transakcija 1 zemlje s inozemstvom tijekom određenog razdoblja, najčešće 1 godine je

a)

bilanca tekućih transakcija

b)

bilanca kapitalnih transakcija

c)

bilanca međunarodnih plaćanja

d)

račun grešaka i propusta

42.

Sve transakcije vezane uz razmjenu roba, usluga, dohodaka od rada ili kapitala (faktorski dohodci) i tekućih transfera bilježi

a)

bilanca tekućih transakcija

b)

bilanca kapitalnih transakcija

c)

bilanca međunarodnih plaćanja

d)

račun grešaka i propusta

43.

Bilježi transakcije vezane uz tijekove kapitala i financijske imovine, a uključuje i kretanje međunarodnih pričuva zemlje

a)

bilanca tekućih transakcija

b)

bilanca kapitalnih transakcija

c)

bilanca međunarodnih plaćanja

d)

račun grešaka i propusta

44.

Služi za izjednačavanje salda tekućeg računa sa saldom kapitalnog računa bilance plaćanja

a)

bilanca tekućih transakcija

b)

bilanca kapitalnih transakcija

c)

bilanca međunarodnih plaćanja

d)

račun grešaka i propusta

45.

Inozemna sredstva pod kontrolom centralne banke - gotovina, devizni depoziti u bankama, inozemne vrijednosnice su

(a)  

46.

Tržište na kojemu se obavlja kupoprodaja različitih valuta i određuju cijene valuta, odnosno devizni tečajevi je

(a)  

47.

Valuta je strani novac, a deviza domaći.

a)

točno

b)

netočno

48.

Cijena jedinice strane valute izražena u jedinicama domaće valute je

(a)  

49.

Prema broju zemalja koje sudjeluju u VT razmjeni razlikujemo bilateralnu razmjenu između više zemalja i multilateralnu razmjenu između dvije zemlje.

a)

točno

b)

netočno

50.

Mogućnost da se potraživanje u jednoj valuti može pretvoriti (zamijeniti) u potraživanje u nekoj drugoj valuti je

(a)  

51.

Kada stalan odnos među valutama određuje središnja banka riječ je o

a)

fiksnom tečajnom sustavu

b)

fluktuirajućem ili plivajućem sustavu

c)

upravljano plivajućem sustavu

52.

Devizni tečaj određuje se svakodnevno pod utjecajem S i D za devizama

a)

fiksnom tečajnom sustavu

b)

fluktuirajućem ili plivajućem sustavu

c)

upravljano plivajućem sustavu

53.

Devizni tečaj određuje se svakodnevno pod utjecajem S i D za devizama uz povremene intervencije središnje banke

a)

fiksnom tečajnom sustavu

b)

fluktuirajućem ili plivajućem sustavu

c)

upravljano plivajućem sustavu

54.

Devizne intervencije, kao glavni instrument HNB-a, nisu ništa drugo do

a)

politika, transakcije, odnosno operacije otvorenog tržišta

b)

stopa obvezne rezerve

c)

diskontna, odnosno eskontna stopa

55.

Skup mjera usmjerenih na poticanje ili ograničavanje uvoza i izvoza roba i usluga je

a)

politika deviznog tečaja

b)

vanjskotrgovinska politika

c)

politika dohodaka

d)

monetarna politika

56.

Skup mjera kojima je cilj zaštiti domaću proizvodnju od inozemne konkurencije nazivamo

(a)  

57.

Količinsko ili vrijednosno ograničenje uvoza dobara je

(a)  

58.

Specifičan porez koji se plaća kada roba prelazi državnu granicu je

(a)  

59.

Za državu (odnosno njen proračun) više se isplati uvođenje

a)

carina

b)

kvota