Lažne vijesti se u pravilu ne proizvode namjerno ili s točno određenim ciljem.

Kada korisnici društvenih mreža šire lažne vijesti, oni su toga rijetko svjesni.

Lažne vijesti mogu oblikovati javno mnijenje te čak utjecati na izborne procese.

Ljudi mogu zarađivati kreirajući lažne vijesti i šireći dezinformacije preko društvenih mreža.

Kada se jednom razotkrije lažna vijest ona više ne može utjecati na stavove i uvjerenja.

Glasine za koje se utvrdi da su lažne nestaju brže nego one za koje se ispostavilo da su točne.

Velika je vjerojatnost da možemo vjerovati člancima i pričama koje dijele naši prijatelji, a koje izgledaju kao da su iz provjerenih izvora.

Učinkovitije je prikupiti činjenice koje dokazuju kako je neka informacija netočna nego samo reći kako to jednostavno nije istina.

Ako informacije prikupljamo iz tradicionalnih izvora (dnevne novine, radio, televizija…) manja je šansa da ćemo biti izloženi lažnim vijestima.

Malo ljudi provjerava autentičnost neke snimke koja se širi preko društvenih mreža.

Mladi su skloni prenositi vijesti i informacije koje nisu provjerili.

Wikipedija je pouzdani izvor informacija.

Društvene mreže su mediji.

Svaka informacija kojoj smo izloženi dugoročno može utjecati na naše stavove i ponašanje.