Font size
WorksheetsSeminar
Total questions: 18
Worksheet time: 9mins
Izvorna ideja europske integracije koju su formulirali utemeljitelji EU izražena je najprije u:
Ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i čelik
Monnetovoj povelji
Schumannovoj deklaraciji
Ugovoru o Europskoj ekonomskoj zajednici
Posljednji amandmani na Osnivački ugovor dogodili su se temeljem:
Ustavnog ugovora EU
Ugovora iz Lisabona
Ugovora iz Maastrichta
Ugovora iz Nice
Naziv Europska unija počeo se upotrebljavati od sklapanja:
Rimskog ugovora o EEZ (potpisanog 1957. godine);
Ugovora iz Maastrichta (potpisanog 1992. godine);
Lisabonskog ugovora (potpisanog 2007. godine);
Jedinstvenog europskog akta (potpisanog 1986. godine).
Europska unija:
Ima 28 država članica.
Može biti stranka međunarodnih ugovora.
Je dio Vijeća Europe.
Zaokružite točne tvrdnje:
Carinska unija podrazumijeva zajedničku carinu država članica carinske unije prema trećim državama;
Kod zone slobodne trgovine nisu potrebne potvrde o porijeklu proizvoda;
U carinskoj uniji nužno je pregledati robu na unutarnjim granicama i provjeriti porijeklo proizvoda
U zoni slobodne trgovine postoji zajednička carina prema trećim državama
Europska unija:
ima ovlasti uređivati sva pitanja koja države članice nisu uredile nacionalnim pravom
ima ovlasti donositi sekundarno pravo samo u područjima koja su na EU prenesena Osnivačkim ugovorima
nije ovlaštena sklopiti niti jedan međunarodni ugovor ukoliko ga i države članice ujedno ne sklope
subjekt je međunarodnog prava
ništa od navedenog
Ovlasti Europske unije:
su one koje su joj države članice izričito ili implicitno prenijele Ugovorima;
se moraju izvršavati u skladu s načelom supsidijarnosti;
su one koje si Europska unija dodijeli promjenom Osnivačkog ugovora od strane Europskog parlamenta
nikada nisu bile predmet spora pred Europskim sudom.
U području obrazovanja, kulture i turizma, EU ima:
isključive ovlasti
samo ovlasti na vanjskom planu
komplementarne ovlasti
podijeljenu ovlast s državama članicama
U Europskoj uniji:
Europski parlament jedino je zakonodavno tijelo
Europski parlament zakonodavnu ovlast dijeli s Vijećem ministara
Europski parlament zakonodavnu ovlast dijeli s Europskim vijećem
Europski parlament zakonodavnu ovlast dijeli s Europskom komisijom
Europski parlament nema zakonodavnih ovlasti
Europska komisija:
nadzire provode li države članice pravo EU
preko povjerenika predstavlja države članice.
predlaže zakonodavne akte
sastoji se od povjerenika iz svake države članice.
Europsko vijeće:
zakonodavno je tijelo Europsko unije.
sastoji se od predsjednika i premijera država članica te predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije
sastoji se od resornih ministara iz vlada država članica ovisno o području o kojem se raspravlja i odlučuje
ima na čelu predsjednika kojeg samo bira na obnovljivi mandat od 2,5 godine
Propise u području unutarnjeg tržišta koje je u podijeljenoj nadležnosti predlaže:
Europska komisija
isključivo Europsko vijeće
isključivo države članice
Europska komisija ili desetina zastupnika u Europskom parlamentu
Sud Europske unije sastoji se od
Suda
Suda za ljudska prava
Ustavnog suda
Kasacijskog suda.
Općeg suda.
Nezavisni odvjetnici:
nisu članovi Suda EU
savjetuju Sud o tome kako riješiti predmet, ali njihova mišljenja ne obvezuju Sud
zastupaju pred Sudom stranke kojima je odobrena besplatna pravna pomoć
daju svoje mišljenje o rješenju predmeta, na koje postoji pravo žalbe Europskom sudu
biraju se u Europski sud samo iz velikih država članica EU: Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, i Poljske
Opći sud:
sastoji se od 11 sudaca
ima 8 nezavisnih odvjetnika
sastoji se od sudaca koji se biraju na 6 godina.
nije jedan od sudova Europske unije.
Sud EU može odlučivati u sljedećim vrstama postupaka:
Postupku povodom prethodnog pitanja nacionalnog suda;
Postupku povodom tužbe pojedinca protiv države za naknadu štete;
Postupku povodom tužbe Komisije protiv države članice zbog kršenja europskog prava
Postupku za ocjenu valjanosti sekundarnog izvora europskog prava.
U prethodnom postupku, Sud Europske unije:
tumači europsko primarno pravo.
tumači europsko sekundarno pravo
tumači nacionalno pravo.
odlučuje o valjanosti europskog sekundarnog prava
odlučuje o valjanosti nacionalnog zakonodavstva.
Što je moguće zaključiti o hipotetskom predmetu T-316/12 Google protiv Komisije?
radi se o povredbenom (infrakcijskom) postupku koji je pokrenula Europska komisija
postupak se vodi(o) pred Općim sudom
presuda u ovom predmetu donesena je 2012. godine
presuda u ovom predmetu donesena je odmah nakon presude u predmetu T-315/12
