Font size
Worksheets7. Francuska revolucija i Napoleon
Total questions: 126
Worksheet time: 1hrs 23mins
U Francuskoj u XVII. i XVIII. stoljeću su postojala (a) staleža.
U Francuskoj u XVII. i XVIII. stoljeću su postojala tri staleža. Označi točne odgovore.
visoko svećenstvo
plemstvo
kmetovi, seljaci, obrtnici, trgovci, poduzetnici, vlasnici manufaktura
robovi
U Francuskoj u XVII. i XVIII. stoljeću prvi i drugi (povlašteni) stalež su činili
visoko svećenstvo
plemstvo
trgovci
obrtnici
Povlašteni staleži visoko svećenstvo i plemstvo u Francuskoj u XVII. i XVIII. stoljeću (označi točne tvrdnje)
su malobrojni
posjeduju većinu zemlje
državi plaćaju visoke poreze
državi plaćaju niske (male) poreze
su mnogobrojni
U Francuskoj, u XVII. i XVIII. stoljeću, treći stalež čine kmetovi, seljaci, obrtnici, trgovci, poduzetnici, vlasnici manufaktura. Označi tvrdnje koje se odnose na treći stalež.
Plaćaju velike poreze.
Treći stalež je najbrojniji.
Treći stalež je malobrojan.
Plaćaju manje poreze.
Francuska je za vrijeme vladavine Luja XVI. bila na rubu propasti i u velikim dugovima zbog
velikih troškova ratovanja
zbog raskošnog života Luja XVI.
zbog prosvjetiteljtva
zbog nedostatka radne snage
Zbog velikog duga države, Luj XVI. je 1789. godine sazvao
Skupštinu državnih staleža
Kongres
Senat
Ustavotvornu skupštinu
Na Skupštini državnih staleža koju je sazvao 1789. godine, Luj XVI. je namjeravao tražiti odobrenje za uvođenje novih poreza.
Točno
Netočno
Treći stalež je uoči Skupštine državnih staleža koju je sazvao Luj XVI. tražio da se poveća broj zatupnika trećeg staleža. Luj XVI.
je udovoljio njihovom zahtjevu pa je zastupnika trećeg staleža bilo jednako kao i prvog i drugog staleža zajedno.
udovoljio je ovom zahtjevu, ali se njihov položaj nije popravio jer je svaki stalež imao jedan glas.
nije udovoljio njihovom zahtjevu jer su se prva dva staleža - visoko svećenstvo i plemstvo tome protivili.
U Francuskoj u 18. stojeću na Skupštini državnih staleža, svaki stalež je imao jedan glas. Označi točne tvrdnje.
Visoko svećenstvo i plemstvo su imali dva glasa, a treći stalež jedan glas.
Prva dva staleža, visoko svećenstvo i plemstvo su zbog pravila jedan stalež, jedan glas - uvijek mogli donijeti odluke u svoju korist, a na štetu trećeg staleža.
Treći stalež je bio jednako brojan po broju zastupnika kao prva dva staleža zajedno pa su mogli izglasati odluke u korist trećeg staleža.
Treći stalež je zatražio (u 18. stoljeću za vrijeme Luja XVI.) da se uvede pravilo "Jedan zastupnik jedan glas". Označi točne tvrdnje.
Tako bi brojnost zastupnika trećeg staleža došla do izražaja u Skupštini državnih staleža.
Liberalni dio svećenstva i plemstva je podržalo ovaj zahtjev.
Većina svećenstva i plemstva nije podržala ovaj zahtjev, a kako se glasalo prema pravilu Jedan stalež, jedan glas, ovaj prijedlog je odbijen.
Skupština je prihvatila ovaj zahtjev.
Za vrijeme Luja XVI. u 18. stoljeću, zastupnici trećeg staleža su zbog toga što im je Skupština državnih staleža odbila zahtjev "Jedan zastupnik, jedan glas" ...
u lipnju 1789. proglasila narodnu skupštinu
organizirali su prosvjede
u srpnju 1789. proglasila USTAVOTVORNU SKUPŠTINU
Kad je treći stalež u Francuskoj za vrijeme vladavine Luja XVI. proglasio USTAVOTVORNU SKUPŠTINU? Napiši mjesec i godinu
(a)
Ustavotvorna skupština u Francuskoj proglašena je u srpnju 1789. godine. Označi točne tvrdnje.
Trećem staležu se pridružio dio plemstva i većina svećenstva.
Planirali su donijeti novi Ustav - temeljni državni zakon.
Kralj i ostatak povlaštenih staleža su bili zabrinuti i počeli su planirati NASILNO rušenje Ustavotvorne skupštine
Ustavotvornu skupštinu je podržao kralj Luj XVI. i veći dio plemstva.
Ustav je ________ _________ ___________ .
(a)
Francuska revolucija je počela
14. srpnja 1789.
15. srpnja 1789.
14. srpnja 1790.
15. srpnja 1790.
Stanovnici Pariza su doznali da kralj Luj XVI. prikuplja vojsku za rušenje Ustavotvorne skupštine pa su
napali i osvojili tvrđavu (zatvor) Bastile.
izašli na masovne prosvjede pred dvor kralja Luja XVI.
predali popis svojih zahtjeva kralju.
Tvrđava Bastille je bila simbol kraljeva
(a)
14. srpnja 1789. godine je pala tvrđava Bastille. Taj dan se danas slavi u Francuskoj kao nacionalni praznik.
Točno
Netočno
Nakon pada Bastille, 14. srpnja 1789. revolucija se proširila cijelom Francuskom. Označi točne tvrdnje.
Seljaci napadaju plemićke dvorce i spaljuju isprave u kojima su napisane njihove kmetske obveze.
Kraljevska vlast se urušava.
Kralj uspijeva sačuvati svoju vlast.
Već u kolovozu, 1789. godine Narodna skupština
je ukinula porezne i druge povlastice koje su imali prva dva staleža.
ukidanjem povlastica visokom svećenstvu i plemstvu SRUŠEN je stari poredak u društvu.
donosi DEKLARACIJU O PRAVIMA ČOVJEKA I GRAĐANINA
postiže miran dogovor između staleža.
Najvažniji dokument koji je donijela Narodna skupština tijekom Francuske revolucije zove se
(a)
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina koju je donijela Narodna skupština tijekom Francuske revolucije 1789. godine kaže
Svi se ljudi rađaju slobodni
Svi ljudi bi pred zakonom trebali biti jednaki.
Može postojati podjela na staleže, ali treba biti pravedna.
Deklaraciju o ljudskim pravima koju je donijela Narodna skupština u Francuskoj 1789. godine, Luj XVI. je
potvrdio
odbio potvrditi
Promjene koje je Ustavotvorna skupština u Francuskoj krajem 18. stoljeća napravila i PRIJE DONOŠENJA USTAVA su:
ukinut je feudalizam
ukinuto je nasljedno plemstvo
država je preuzela crkvena dobra, zatvorila samostane i ukinuti su svećenici redovnici
izbačen je vjeronauk iz školovanja
donešena je Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
Ustavom iz rujna 1791. godine:
Francuska proglašena ustavno monarhijom
Kralj I Skupština dijele vlast
kralj ima pravo veta, ali ne kad je u ptianju državni proračun I ne može raspustiti Skupštinu
biračko pravo - samo bogati
Francuska proglašena ustavno monarhijom
Francuska je proglašena republikom
Kralj i Skupština dijele vlast - kralj ima pravo veta, ali ne kad je u ptianju državni proračun I ne može raspustiti Skupštinu
biračko pravo - imaju samo bogati (imovinski cenzus)
biračko pravo imaju svi građani
Francuska je krajem 18. stoljeća proglašena ustavnom monarhijom. Ustav je donesen (upiši samo naziv mjeseca, stavi razmak i upiši godinu s točkom na kraju)
(a)
Političko pravo - pravo glasanja na izborima prema francuskom ustavu iz rujna 1791. je ograničeno imovinskim cenzusom. To znači:
da mogu glasati svi građani bez obzira na imovinu
da mogu glasati samo bogati građani
da mogu glasati seljaci, kmetovi i plemići
U francuskom parlamentu krajem 18. stoljeća postojale su dvije stranke.
jakobinci
žirondinci
robespieristi
liberalisti
Jakobinci
zastupaju interese siromašnih građana u Skupštini
žele ukidanje monarhije I proglašenje republike
žele opće pravo glasa (znači I za siromašne, ali još uvijek samo za muškarce)
zastupaju interese bogatih građana
protive se općem pravu glasa
Maximilian Robespierre je vođa
jakobinaca
apsolutista
žirondinaca
merkantilista
Vođa jakobinaca bio je Maximilian
(a)
Zastupaju interese bogatih građana I protive se općem pravu glasa. Oni su
(a)
1792. u Francuskoj
kralj Skupštini predložio da uđe u rat s ostalim europskim državama
kralj želi Francusku uvući u rat u nadi da će nakon toga vratiti svoj apsolutizam- nada se I pomoći od drugih europskih apsolutističkih vladara
kralj pod svaku cijenu želi mir u Francuskoj jer mu odgovara ustavna monarhija
vladari okolnih država se nadaju da će i kod njih zaživjeti ustavna monarhija
Francuska ulazi u rat s ostalim državama Europe na poticaj kralja. Upiši godinu s točkicom na kraju.
(a)
Ratovi u Europi traju
1792-1815.
1791.-1814.
1792.-1820.
1792.-1795.
U rujnu 1792. nakon poraza u bitkama u Francuskoj se događa sljedeće:
maknuli su kralja s prijestolja
općim pravom glasa izabrana je nova skupština NARODNI KONVENT
pronađeni su dokumenti o kraljevoj izdaji i kralj je smaknut
U Europi je stvorena protufrancuska koalicija i Francuska je u ratu s mnogim državama
stvorena je nova skupština DIREKTORIJ
U rujnu 1792. u Francuskoj je općim pravom glasa izabrana nova skupština. Ona se zove
(a)
Jakobinci zbacili žirondince s vlasti, uveli teror (strahovladu) - zatvarali su i ubijali protivnike po kratkom postupku giljotinom. Upiši mjese i godinu (mjesec, razmak, godina s točkicom na kraju).
(a)
U lipnju 1793. godine su u Francuskoj
jakobinci zbacili žirondince s vlasti
jakobinci uveli teror
žirondinci zbacili jakobince s vlasti
žirondinci su uveli teror (strahovladu)
Teror je
strahovlada
vladavina prava
poštivanje Deklaracije o pravima čovjeka i građanina
giljotina
Giljotina je ____________ za provođenje _________ kazne odsijecanjem ___________ .
(a)
Za vrijeme terora jakobinaca
u 14 mjeseci pogubljeno je 40 tisuća ljud
pogubljena je kraljica Marija Antoaneta
vladao je mir i blagostanje
svaki građanin je na temelju Deklaracije o pravima čovjeka i građanina bio jednak pred zakonom
Zbog terora koji su provodili jakobinci su
imali podršku naroda
zbačeni su s vlasti i žirondinci su preuzeli vlast
žirondinci koji su preuzeli vlast su ostavili opće pravo glasa
žirondinci koji su preuzeli vlast su ukinuli opće pravo glasa i vratili pravo glasa prema imovinskom cenzusu (samo bogati)
Kad su žirondinci preuzeli vlast od jakobinaca (vladavina terora)
Maximilian Robespierre je pogubljen na giljotini bez suđenja
Maximilian Robespierre je dobio pošteno suđenje
Maximilian Robespierre je prognan iz Francuske
Kad su žirondinci zbacili jakobince s vlasti Narodni konvent je prestao postojati. Uvedena je zajednička vladavina petorice koja se zvala
(a)
Napoleon Bonaparte je rođen na
Korzici
Siciliji
Sardiniji
Malti
Napoleon Bonaparte je brzo napredovao u vojsci.
Točno
Netočno
Napoleon je porazio Veneciju I ukinuo Mletačku Republiku godine (a)
1797. godine Napoleon BONAPARTE
Napoleon je porazio Veneciju i ukinuo Mletačku Republiku
Ukinuo Dubrovačku Republiku
Krenuo u pohod na Rusiju
umro
Napoleon je (a) godine osvojio Egipat
Napoleon je osvojio Egipat.
1798. godine
1797. godine
1799. godine
1780. godine
Nakon osvajanja Venecije i Egipta, Napoleon se vratio u Francusku.
1799. godine
1798. godine
1800. godine
1797. godine
1799. godine
Napoleon se vraća u Francusku
Napoleon izvršava državni udar I preuzima vlast
Napoleon ide u pohodu na Rusiju
pokorava Egipat
Nakon preuzimanja vlasti 1799. godine, Napoleon osniva
Konzulat
Direktorij
Konvent
Ustavotvornu skupštinu
Konzulat kojeg je osnovao Napoleon je
vladavina trojice
vladavina petorice
vladavina četvorice
U Konzulatu kojeg je osnovao Napoleon Bonaparte, on je
prvi konzul, a druga dvojica imaju samo savjetodavnu ulogu
jedan od konzula i svi vladaju ravnopravno
drugi konzul
treći konzul
Napoleon se okrunio za cara (a) godine
Napoleon Bonaparte se 1804. okrunio za cara Francuske. Njegovo ime je bilo
(a)
Napoleon se borio u pomorskoj bitci s Velikom Britanijom koju smatra najvećim neprijateljem. Bitka se dogodila
1805. godine kod rta Trafalgar
1815. godine kod Waterlooa
1813. godine kod Leipziga
1805. godine kod Austerlitza
1805. godine u pomorskoj bitci kod rta Trafalgar
Napoleon je izgubio od Velike Britanije
Napoleon je pobjedio Veliku Britaniju
Napoelon je izgubio od protufrancuskog saveza
Napoleon je pobjedio Habsburšku Monarhiju
Napoleonova vojska je bila jača
na moru
na kopnu
U svojim osvajanjima u kojima je u konačnici osvojio jednu trećinu Europe, Napoleon je pobjedio
Austriju
Rusiju
Italiju
Grčku
Bitka kod rta Trafalgar u kojoj je Napoleon izgubio od Velike Britanije bila je (a) godine
Napoleon je 1809. godine
osvojio Španjolsku
pobijedio Austriju i ušao u Beč
osvojio Dubrovnik
ukinuo Mletačku Republiku
Napoleon je osvojio Španjolsku (a) godine.
Napoleon je ušao u Beč (a) godine.
Napoleon I. je uveo sljedeće promjene:
t
poništio odluku Konventa o zabrani ropstva I trgovanja robljem
titulu građanin/građanka zamijenio sa gospodin/gosođa
ne dopušta slobodu govora
dao je svim ljudima jednaka prava
Za vrijeme vladavine Napoleona I. smanjena je sloboda govora. Dnevni tisak se
smanjio (izlazile su samo četvere novine izlazile, a 1790. ih je bilo 335!)
povećao. Izlazilo je dnevno 335 različitih dnevnih novina.
ostao isti
Bitka naroda bila je (a) godine
Odlučujuća bitka protiv Napoleona koja se dogodila 1813. godine zove se
BITKA NARODA
BITKA KOD TRAFALGARA
BITKA KOD LEIPZIGA
BITKA KOD WATERLOOA
U odlučujućoj bitci kod Lepiziga, 1813. godine
Napoleon je poražen
udjelovale vojske iz 10 naroda
Napoleon je pobjedio
Napoleon je osvojio Austriju
1814. godine
savezničke snage (10 naroda) ušle u Pariz
Napoleon protjeran na otok Elbu
za kralja postavljen brat Luja XVI.- Luj XVIII.
Napoleon osvaja Dubrovnik
Koje godine su savezničke snage ušle u Pariz?
(a)
1815. godine
Napoleon je uspio pobjeći s Elbe uz pomoć svojih pristaša, zbog lošeg stanja u Francuskoj
Napoleon preuzima vlast
Napoleonova vlast traje 100 dana
je u zatvoru na otoku ELBA
Napoleon bježi iz zatvora sa otoka Elbe i ponovno preuzima vlast (a) godine
Protufrancuski savez je porazio Napoleona i
potjerali su ga na atlantski otok Svetu Helenu.
1815. godine
1816. godine
1814. godine
1817. godine
Koje je godine protufrancuski savez konačno porazio Napoleona i protjerao ga na atlnatski ocean Svetu Helenu?
(a)
Protufrancuski savez ga je porazio
potjerali su ga na atlantski otok Svetu Helenu. Odlučujuća bitka je bila
1815. bitka kod Waterlooa
1813. bitka kod Leipziga
1805. bitka kod Austerlitza
Otok Sveta Helena nalazi se daleko na (a) oceanu.
Napoleon umro na Svetoj Heleni (a) godine.
Napoleon je umro na atlantskom otoku Sveta Helena
1821. godine
1820. godine
1822. godine
1819. godine
Bečki kongres je nastao
1814-1815. godine
1813-1815. godine
1814-1816. godine
1815-1816. godine
Cilj Bečkog kongresa bio je
uspostaviti mir u Europi
vratiti vlast nasljednim vladarima
vratiti plemstvu povlašteni položaj
uspostaviti ustavne monarhije u cijeloj Europi
Sveta alijansa je nastala (a) godine.
Sveta Alijansa je politički savez vladara
Rusije
Habsburške Monarhije
Pruske
Mađarske
Svetoj Alijansi se naknadno priključuju
kraljevstvo Nizozemska
kraljevstvo Švedska
kraljevstvo Pijemont
kraljevstvo Norveška
kraljevstvo Danska
Sveta Alijansa je tvrdila da im je cilj:
očuvanje mira I sprečavanje unutarnjih sukoba u Europi
očuvati vlast plemstva I vojno ugušiti svaku novu revoluciju
Pravi cilj Svete Alijanse je
očuvati vlast plemstva
vojno ugušiti svaku novu revoluciju
očuvati mir u Europi
Važnost Francuske revolucije je u tome što je:
usadila je ideju slobode
usadila je ideju demokracije
potaknula je jačanje nacionalne svijesti
vratila je feudalni sustav s kojim su građani bili zadovoljni
Napoleonovo carstvo je 1812. godine imalo (1/3 Europe):
50 milijuna ljudi
30 milijuna ljudi
60 milijuna ljudi
40 milijuna ljudi
1809. godine Napoleon je uveo Kontinentalnu blokadu. Ona se odnosila na:
zabranu trgovanja s Velikom Britanijom
zabranu trgovanja s Rusijom
zabranu trgovanja s Habsburškom Monarhijom
zabranu trgovanja s Hrvatskom
Kontinentalnu blokadu (zabranu trgovanja europskih država s Velikom Britanijom) nije poštovala
Rusija
Habsburška Monarhija
Italija
Pruska
Rusija nije poštovala Kontinentalnu blokadu. Napoleon kreće u pohod na Rusiju (a) godine.
1812. godine Napoleon je krenuo na Rusiju jer nije poštovala kontinentalnu blokadu. Označi točne tvrdnje
Napoleon je krenuo sa 600.000 vojnika
Napoleon se vratio sa 10% 60.000 vojnika (vojnici su se razboljevali, umirali, ostajali jer su bili ranjeni...)
Napoleonova vojska nije mogla podnijeti rusku zimu
Napoleonova vojska je bila gladna (Rusi su napuštali gradove i spaljivali hranu)
Napoleon je pokorio Rusiju
1804. godine Napoleon je donio Građanski zakonik. Označi točne tvrdnje.
Građanski zakonik
najveći Napoleonov doprinos Europi:
Građanski zakonik zagovara jednakost ljudi
Građanski zakonik zagovara ukidanje feudalizma
Građanski zakonik zagovara slobodu mišljenja
Građanski zakonik se proširio na ostale europske države
Koje godine je Napoleon donio Građanski zakonik (dok je još bio normalan)?
(a)
Kad je bila bitka kod Austerlitza?
(a)
Bitka u kojoj je Francuska porazila Habsburšku Monarhiju, a koja je bitna za podjelu hrvatskih teritorja bila je 1805. godine. To je bitka kod (a)
Nakon što su 1805. godineu Bitki kod Austerlitza Francuzi porazili Habsburšku Monarhiju
Mirovnim ugovor u Požunu (Bratislavi) Habsburgovici dali Francuzima Dalmaciju, dijelove Istre, kvarnerske otoke I Boku kotorsku
Habsburška Monarhija je zadržala cijelu Hrvatsku
Mirovnim ugovorom u Požunu (Bratislavi) Francuzi su preuzeli Slavoniju i Baranju
1806. godine sljedeće godine Francuzi su preuzeli vlast nad i
cijelom Dalmacijom
Istrom
Dubrovnikom
sjeverno od Save
Na hrvatskom teritoriju pod Napoleonovom vlašću je bilo:
Hrvatska južno od Save, cijela Dalmacija, Istra i Dubrovnik.
Hrvatska sjeverno od Save, dio Dalmacije i Istre
Hrvatska južno od Save, dio Dalmacije i Istre
Dubrovnik i dalmatinska obala i otoci
Napoleon je ukinuo Dubravčku Republiku
1808. godine
1809. godine
1807. godine
1810. godine
Koje godine je Napoleon ukinuo Dubrovačku Republiku?
(a)
Nakon ukidanja Dubrovačke Republike 1808. godine u Dubrovniku je
bilo loše stanje jer nisu mogli trgovati i zaplijenjeni su im brodovi
bilo jako dobro stanje
cvjetala trgovina
Mađarska nema more
U Ilirske pokrajine (provincije) spadaju:
Francuzi dali ovaj naziv (Dalmacija, Istra, Kvarnerski otoci, Boka kotorska, dio Slovenije) jer su mislili da južni Slaveni potječu od Ilira
Dalmacija
Istra i Kvarnerski otoci
Boka kotorska
dio Slovenije
dio Slavonije
Napoleon je dao naziv ILIRSKE pokrajine jer se tada smatralo da Južni Slaveni potječu od ILIRA.
Točno
Netočno
Sjedište ILIRSKIH POKRAJINA bilo je u
Ljubljani
Zadru
Mariboru
Splitu
Sjedište pokrajinske uprave za Hrvatsku bilo je u (a) .
U početku je upravitelj ILIRSKIH POKRAJINA upravitelj Ilirskih pokrajina zasudstvo, školstvo i činovništvo bio Vincenzo
(a)
Vojni zapovjednik Ilirskihpokrajina, a kasnije upravitelj cijelog područja bio je Auguste
(a)
Koje godine je zahvaljujući Napoleonu hrvatski jezek uveden u škole?
(a)
Prve novine na hrvatskom jeziku zovu se ______ _______
(a)
Kako se zove cesta cesta od Karlovca do Rijeke, duga 140 km, koju započeli Habsburgovci, a završili je Fracuzi?
(a)
Lujzijana (Lujzinska cesta) je cesta o
cesta od Karlovca do Rijeke,
je duga 140 km
čija je gradnja dovršena u vrijeme Napoleona
cesta od Karlovca do Zagreba
Napoleon je osnivao škole, gimnazije, uveo nastavu na hrvatskom jeziku, novine na hrvatskom jeziku, gradio ceste, ali stanovništvo se često bunilo jer
Francuska je stalno u ratu pa uzima domaće stanovništvo u vojsku
Nameću se ratni porezi
Vlada siromaštvo jer je Francuska u stalno u ratu s drugim državama
su ljudi nezahvalni
1813. godine se Napoleon povlači iz Rusije i gubi u Bitci kod Leipziga. Posljedica za Hrvatsku je:
Cijela Hrvatska opet dolazi pod vlasništvo Habsburgovaca
Ostaje u sastavu Francuske.
Hrvatske zemlje dolaze pod vlast Ugarske.
Hrvatske zemlje dolaze pod vlast Mletačke Republike.
Koje godine, nakon Napoleonovih poraza, hrvatske zemlje dolaze pod vlast Habsburške Monarhije (opet)?
(a)
Reforme koje je Napoleon proveo u Hrvatskoj:
ljudi izjednačeni pred zakonom
jednakost u porezima
ukinuta crkvena desetina
feudalni odnosi djelomično ukinuti
ništa od navedenog
Reforme koje je Napoleon uveo u Hrvatskoj su:
uveden građanski brak
ukinuti samostani I izbačen vjeronauk iz škola
poticali upotrebu hrvatskog jezika
otvarali škole I gimnazije
Ništa od navedenog
Reforme koje je Napoleon uveo u Hrvatskoj su:
poticao je razvoj gospodarstva
poticao je uzgoj duhana i krumpira
gradio je ceste
Ništa od navedenog
Građanski zakonik iz 1804. godine zoe se još i (a) zakonik.
Jednu od vodeći uloga u Bečkom kongresu imao je habsburški ministar vanjskih poslova i kasnije dvorski kancelar Clemens Lothar (a)
1815. godine u Parizu je osnovana Sveta alijansa. To je bio politčki savez vladara
Rusije ( Aleksandar I.)
Habsburške Monarhije (Franjo I.)
Pruske (Fridrik Vilim III.)
Francuske (Napoleon I.)
Prve novine na hrvatskom jeziku Kraglski Dalmatin pokrenuo je Vincenzo Dandolo. U isto vrijeme su objavljivane i novine na talijanskom jeziku pod nazivom IL _____ _____
(a)
Francuska je u doba Luja XIV. i njegovih nasljednika po uređenju bila
ustavna monarhija
republika
apsolutistička monarhija
kneževina
