Font size
WorksheetsPovijest hrvatskoga jezika - kviz 1
Total questions: 45
Worksheet time: 18mins
Baščanska je ploča temelj na kojemu se izgrađivao pisani jezik u Hrvata. Odaberi dvije točne tvrdnje koje se odnose na nju.
Datira iz 1100. i pisana je glagoljicom.
Datira iz 1200. godine i pisana je glagoljicom.
Pravni je dokument kojim kralj Zvonimir daruje ledinu crkvi svete Lucije.
Na njoj se prvi put spominje ime Hrvat.
Baščanska ploča pronađena je na otoku
(a)
Krčki natpis, Plominski natpis i Valunska ploča glagoljski su spomenici iz
9. stoljeća.
10. stoljeća.
11. stoljeća.
12. stoljeća.
Vindolski zakon pravni je dokument iz 1288. godine pisan
latinicom.
glagoljicom.
ćirilicom.
Povaljska listina iz 1184. godine pisana je
latinicom.
glagoljicom.
ćirilicom.
Odaberi hrvatske latiničke spomenike iz 14. stoljeća
Red i zakon sestara dominikanki u Zadru
Šibenska molitva
Razvod istarski
Korčulanski lekcionar
Valunska ploča
Knjiga tiskana u prvim desetljećima tiskarstva – od 1445. do 1500. godine naziva se
(a)
Godine 1483. otisnuta je prva hrvatska knjiga
Misal po zakonu rimskoga dvora.
Brevijar po zakonu rimskoga dvora.
Spovid općena.
Bernardinov lekcionar.
Odaberite dvije inkunabule otisnute u senjskoj glagoljskoj tiskari.
Misal hruacki
Spovid općena
Od bitija redovničkoga knjižice
Senjski misal
Psaltir
Osnivanje riječke glagoljske tiskare dugujemo biskupu
Blažu Baromiću.
Šimunu Kožićiću.
Silvestru Bedričiću.
Jakovu Blažioloviću.
Jedino djelo svjetovnoga (historiografskoga) sadržaja otisnuto u riječkoj glagoljskoj tiskari, a u kojemu su opisani životi rimskih papa i careva jest
Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov
Knjižice krsta
Oficij rimski
Prva datirana knjiga hrvatskoga jezika otisnuta 1495. latinicom jest
Red i zakon sestara dominikanki.
Oficij.
Korčulanski lekcionar.
Lekcionar Bernardina Splićanina.
Dio znanosti o jeziku koji se bavi teorijom i praksom sastavljanja rječnika naziva se
morfologija.
sintaksa.
leksikologija.
leksikografija.
Autor rječnika Opera nuova che insegna a parlare la lingua schiavonesca objavljenog u Anconi 1527. godine jest
Bartol Kašić.
Petar Lupis Valentian.
Faust Vrančić.
Jakov Mikalja.
Autor prvog hrvatskog samostalno otisnutog rječnika pisanog s leksikografskom namjerom jest
Faust Vrančić.
Bartol Kašić.
Jakov Mikalja.
Ardelio Della Bella.
Vrančićev Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae objavljen je u Veneciji
1527. godine.
1559. godine.
1595. godine.
1599. godine.
Natuknička strana Vrančićeva rječnika pisana je
njemačkim jezikom.
hrvatskim jezikom.
latinskim jezikom.
talijanskim jezikom.
Autor starog hrvatskog rukopisnog rječnika koji je nastajao između 1599. i 1604. godine jest
Faust Vrančić.
Bartol Kašić.
Juraj Habdelić.
Jakov Mikalja.
Rukopisni dvojezični Kašićev rječnik nastao je postupkom obrata Vrančićeva rječnika, ali je Kašiću polazišni jezik
latinski.
talijanski.
hrvatski.
Koje je godine objavljena prva gramatika hrvatskog jezika?
1600.
1604.
1624.
1626.
Bartol Kašić autor je prve hrvatske gramatike objavljene u Rimu 1604.
pod nazivom
Institutionum linguae illyricae libri duo.
Istruzioni grammaticali della lingua illirica.
Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovarajuse rijeci slovinske Latinski i Diacki.
Dizionario italiano-latino-illirico.
Autor gramatike talijanskog jezika pisane hrvatskim jezikom iz 1649. jest
Blaž Tadijanović.
Ivan Belostenec.
Ardelio Della Bella.
Jakov Mikalja.
Autor rječnika Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovarajuse rijeci slovinske Latinski i Diacki, Loreto 1649., Ancona 1651. jest
Juraj Habdelić.
Ivan Belostenec.
Jakov Mikalja.
Bartol Kašić.
Dikcionar ili Reči Slovenske zvekšega vkup zebrane, v red postavljene, i Diačkemi zlahkotene iz 1670. napisao je
Ardelio Della Bella.
Juraj Habdelić.
Jakov Mikalja.
Ivan Belostenec.
Izraz slovenski iz naslova Habdelićeva Dikcionara zapravo je poekavljeni lik pridjeva slovinski. Narječja stilizacija Habdelićeva rječnika iz 1670. jest
štokavska.
kajkavska.
čakavska.
Autor rukopisnog hrvatsko-latinskog rječnika iz 1710. godine, tzv. prvog slavonskog Dikcionara jest
Pavao Ritter Vitezović.
Adam Patačić.
Matija Jakobović.
Jakov Mikalja.
Odaberi tri autora koja pripadaju ozaljskom književno-jezičnom krugu.
Petar Zrinski
Katarina Zrinski
Juraj Baraković
Jakov Mikalja
Ivan Belostenec
Ivan Belostenec svoj je prilog tronarječnoj koncepciji ozaljskoga književnojezičnoga kruga dao rječnikom
Dictionarium septem diversarum linguarum.
Dictionarium Latino-Illiricum.
Vocabolario italiano-illirico.
Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium.
Kako Belostenec za života nije uspio dovršiti svoj Gazophylacium, za tisak su ga priredili i dali otisnuti pavlini Jerolim Orlović i Andrija Mužar
1704. godine.
1724. godine.
1740. godine.
1744. godine.
Leksikograf koji kao preteča iliraca uvodi monografemski sustav na bazi dijakritičkih znakova – jedan fonem : jedan grafem.
Fran Krsto Frankopan
Juraj Križanić
Matija Jakobović
Pavao Ritter Vitezović
Autori četverojezičnog rječnika Lexicon
latinum interpretatione illyrica, germanica et
hungarica locuples jesu
Toma Babić
Franjo Sušnik
Andrija Jambrešić
Lovro Šitović
Ivan Vitković
Sušnik-Jambrešićev
rječnik četverojezičnik otisnut je
1742. godine.
1743. godine.
1747. godine.
1748. godine.
Odaberi tri osobe koje ubrajamo u slavonske gramatičare 18. stoljeća.
Blaž Tadijanović
Matija Jakobović
Marijan Lanosović
Jakov Blažiolović
Matija Antun Reljković
Autor Nove slavonske i nimačke gramatike objavljene u Zagrebu 1767. godine je
Blaž Tadijanović.
Matija Antun Reljković.
Marijan Lanosović.
Juraj Križanić.
Broj rječnika u gramatici Matije Antuna Reljkovića.
1
2
3
4
Blaž Tadijanović prvi je slavonski gramatičar koji je 1761. godine otisnuo gramatiku pod nazivom
Blago jezika slovinskoga.
Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache.
Nova slavonska i nimačka gramatika.
Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik.
Autor gramatike Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache, Osijek 1778. jest
Matija Antun Reljković.
Marijan Lanosović.
Blaž Tadijanović.
Ardelio Della Bella.
Autor gramatike iz 1767. godine koja završava Fabulom od mlinara i njegova sina jest
Matija Antun Reljković.
Marijan Lanosović.
Blaž Tadijanović.
Ardelio Della Bella.
Odaberi odgovore u kojima su točno navedeni autor i naziv njegova rječnika.
Jakov Mikalja - Blago jezika slovinskoga (1649.)
Jakov Mikalja - Dikcionar ili Reči Slovenske zvekšega vkup zebrane (1649.)
Ivan Belostenec - Lexicon latino-illyricum (1740.)
Ivan Belostenec - Gazophylacium (1740.)
Ardelio Della Bella - Dizionario italiano-latino-illirico (1728.)
Odaberi odgovore u kojima su točno navedeni autor i naziv njegove gramatike.
Bartol Kašić - Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik (1604.)
Bartol Kašić - Institutionum linguae illyricae libri duo (1604.)
Matija Antun Reljković - Nova slavonska i nimačka gramatika (1767.)
Blaž Tadijanović - Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik (1761.)
Marijan Lanosović - Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache (1778.)
Matija Petar Katančić prvi je prevoditelj Svetoga pisma otisnutog u cijelosti godine
1829.
1830.
1831.
1832.
Katančić se istaknuo i leksikografskim radom, a njegovi su rukopisni rječnici
Index Latino-Illyricus
Dizionario italiano, latino, illirico
Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples
Lexicon Latino‑Italico‑Illyricum ditissimum ac locupletissimum
Pravoslovnik
Periodizaciju hrvatske jezične povijesti na šest razdoblja (tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda) predložio je
Dalibor Brozović.
Milan Moguš.
Ranko Matasović.
Stjepan Damjanović.
Predstandardna razdoblja hrvatske jezične povijesti obuhvaćaju period
od 7. do polovice 18. stoljeća.
od 9. do polovice 18. stoljeća.
od 7. do polovice 19. stoljeća.
od 9. do polovice 19. stoljeća.
Posljednje razdoblje razvoja jezičnoga standarda prema Brozoviću obuhvaća razvoj hrvatskoga jezika u
19. stoljeću.
20. stoljeću.
21. stoljeću.
