NEW
Font size
WorksheetsKvantna Mehanika, Hemija i Fizička Hemija
Total questions: 20
Worksheet time: 10mins
Šta je Le Chatelierov princip?
Princip koji opisuje kako sistem u ravnoteži reaguje na promjene spoljašnjih uslova.
Princip koji objašnjava kako se hemijske reakcije odvijaju bez vanjskih uticaja.
Princip koji se koristi za izračunavanje brzine hemijskih reakcija.
Princip koji se odnosi na promjene temperature u hemijskim reakcijama.
Koje su četiri vrste kvantnih brojeva?
Glavni (n), azimutalni (l), magnetni (mₗ) i spinski (mₛ).
Glavni (n), orbitalni (o), spinski (s) i elektronski (e).
Glavni (n), kvantni (q), spinski (s) i valni (w).
Glavni (n), azimutalni (l), elektronski (e) i orbitalni (o).
Šta su kvantni brojevi?
Skup brojeva koji opisuju energiju, položaj i druge osobine elektrona u atomu.
Skup brojeva koji predstavljaju samo energiju elektrona.
Skup brojeva koji se koriste za izračunavanje brzine elektrona.
Skup brojeva koji opisuju samo položaj elektrona.
Kako se definiše brzina hemijske reakcije?
Promjena koncentracije reaktanata ili produkata u jedinici vremena.
Brzina reakcije je uvijek konstantna.
Brzina hemijske reakcije ne zavisi od temperature.
Brzina hemijske reakcije je jednaka brzini fizičkih promjena.
Kako se određuje pH vrijednost?
Koristi se pH metar ili indikatorske trake.
Koristi se termometar za mjerenje temperature.
Koristi se refraktometar za mjerenje gustoće.
Koristi se spektrofotometar za mjerenje boje.
Šta su koloidni rastvori?
Smjese u kojima su čestice jedne tvari dispergovane u drugoj.
Čiste tvari bez ikakvih nečistoća.
Rastvori koji se ne mogu filtrirati.
Tvari koje se ne miješaju sa vodom.
Kako se izračunava osmotski pritisak za idealne otopine?
Π = cRT, gdje je Π osmotski pritisak, c molarna koncentracija, R univerzalna gasna konstanta, T apsolutna temperatura.
Π = c^2RT, gdje je Π osmotski pritisak, c molarna koncentracija, R univerzalna gasna konstanta, T apsolutna temperatura.
Π = cRT^2, gdje je Π osmotski pritisak, c molarna koncentracija, R univerzalna gasna konstanta, T apsolutna temperatura.
Π = cRT/c, gdje je Π osmotski pritisak, c molarna koncentracija, R univerzalna gasna konstanta, T apsolutna temperatura.
Šta je osmotski pritisak?
Pritisak koji se javlja kada se otopina odvoji od čistog otapala kroz polupropusnu membranu.
Pritisak koji se javlja kada se dva različita plina miješaju.
Pritisak koji se javlja kada se tečnost zagrijava do tačke ključanja.
Pritisak koji se javlja kada se čvrsta tvar otapa u tečnosti.
Koje su vrste otopina?
Nezasićena, zasićena i prezasićena.
Snažna, slaba i neutralna.
Kisela, alkalna i slana.
Prozirna, mutna i bistra.
Šta je zakon održanja mase?
Masa reaktanata u hemijskoj reakciji uvijek je jednaka masi produkata.
Masa produkata u hemijskoj reakciji uvijek je manja od mase reaktanata.
Masa reaktanata u hemijskoj reakciji može varirati bez promene mase produkata.
Masa reaktanata u hemijskoj reakciji je uvek veća od mase produkata.
Šta označava pH skala?
pH skala se kreće od 0 do 14, gdje vrijednosti ispod 7 označavaju kiselu otopinu, a iznad 7 lužnatu (baznu) otopinu.
pH skala se koristi za mjerenje temperature tečnosti.
pH skala se koristi za određivanje gustine tečnosti.
pH skala se koristi za mjerenje viskoznosti tečnosti.
Šta su hidrofilni molekuli?
Supstance koje se dobro rastvaraju u vodi i mogu formirati vodonične veze.
Supstance koje se ne rastvaraju u vodi.
Supstance koje su uvek gasovite.
Supstance koje se lako rastvaraju u ulju.
Koji su faktori koji utiču na energiju aktivacije?
Katalizatori, temperatura, pritisak i koncentracija.
Samo temperatura i pritisak.
Samo katalizatori i koncentracija.
Samo pritisak i koncentracija.
Šta je Tyndallov efekat?
Fenomen raspršivanja svjetlosti u koloidnim smjesama.
Fenomen apsorpcije svjetlosti u gasovima.
Fenomen refleksije svjetlosti na površini vode.
Fenomen lomljenja svjetlosti kroz staklo.
Šta je zakon višestrukih proporcija?
Mase jednog elementa koje se kombinuju sa istom masom drugog elementa nalaze se u prostim celobrojnim odnosima.
Mase dva elementa uvek su jednake bez obzira na uslove reakcije.
Zakon koji opisuje kako se različiti elementi mešaju u tečnom stanju.
Mase jednog elementa su uvek veće od mase drugog elementa.
Koje su osnovne vrste koloidnih smjesa?
Aerosoli, pjene, emulzije, solovi i geli.
Čvrste tvari, plinovi, tekućine, i plazme.
Soli, otopine, suspenzije, i kristali.
Koloidi, mješavine, legure, i otopine.
Šta je krioskopska konstanta?
Specifična vrijednost za svaki rastvarač koja opisuje snižavanje tačke mržnjenja.
Opšta vrijednost koja se koristi za sve rastvarače.
Vrijednost koja se koristi za određivanje tačke ključanja rastvarača.
Konstanta koja se primjenjuje samo na tečne metale.
Šta je rastvaranje?
Proces u kojem se čvrsta tvar (solut) disperzira u tekućini (otapalu), formirajući homogenu smjesu.
Proces u kojem se tekućina isparava iz čvrste tvari.
Proces u kojem se čvrsta tvar stvrdnjava pod pritiskom.
Proces u kojem se tekućina miješa s drugom tekućinom bez promjene stanja.
Šta su hidrofobni molekuli?
Supstance koje su rastvorljive u vodi.
Supstance koje imaju sposobnost formiranja vodoničnih veza.
Supstance koje nisu rastvorljive u vodi i nemaju sposobnost formiranja vodoničnih veza.
Supstance koje se lako mešaju sa polarnim molekulima.
Šta su osnovne atomske orbitale?
s orbitala (2 elektrona), p orbitala (6 elektrona), d orbitala (10 elektrona), f orbitala (14 elektrona)
s orbitala (2 elektrona), p orbitala (4 elektrona), d orbitala (8 elektrona), f orbitala (12 elektrona)
s orbitala (2 elektrona), p orbitala (6 elektrona), d orbitala (12 elektrona), f orbitala (16 elektrona)
s orbitala (2 elektrona), p orbitala (6 elektrona), d orbitala (10 elektrona), f orbitala (10 elektrona)
