WorksheetsEkosustavi mora, kv i kopneni dragana
Total questions: 20
Worksheet time: 7mins
Koje je osnovno obilježje morske vode?
salinitet
visoka koncentracija vapnenca
promjenjivi uvjeti
svjetlost prodire do dna
Svjetlost prodire u morsku vodu do dubine od:
400 m
100-300 m
200 m
100 m
Bioraznolikost je najveća
u bentosu
u fototrofnom sloju
u zoni prskanja mora
u bezdanu
Označi prilagodbe riba na visoki tlak na velikim dubinama
slabo razvijen kostur
svijetleći organi
bioluminiscencija
bočno spljošteno tijelo
Prilagodbe u zoni prskanja su:
mekano tijelo
vapnena ljuštura
svijetleći organi
vanjski skelet
U bentosu žive
pokretni organizmi
polupokretni organizmi
nepokretni organizmi
sve navedeno je točno
Planktonski organizmi
plivaju snagom vlastitih mišića
nastavcima povećavaju površinu zbog lebdenja
nakupljaju kapljice ulja i vode radi lakšeg lebdenja
žive u bentosu
Fitoplankton
živi samo u moru
živi samo u kopnenim vodama
najveći je proizvođač hrane u vodenim ekosustavima
nalazi se u bentosu
Topljivost kisika u vodi
smanjuje se smanjenjem temperature
povećava se povećanjem temperature
ne ovisi o temperaturi
povećava se smanjenjem temperature
Močvare su važna staništa jer
imaju veliku bioraznolikost
gnjezdilišta ptica
imaju više kopnenih dijelova nego vodenih
mrijestilišta su riba
je velika dubina vode
U priobalnoj zoni jezera rastu
lopoči
vodena kuga
Šaš
parožina
U rijekama bioraznolikost najveća je
u gornjem toku
u donjem toku
u srednjem toku
u svim dijelovima podjednaka
Glavno obilježje podzemnih voda
odsustvo fotosintetskih organizama
prisustvo algi
velika raznolikost organizama
promjenjiva temperatura
Najpoznatiji endem podzemnih voda je
zelena žaba
čovječja ribica
indijska lađica
veliki bačvaš
U kontinentalnoj Hrvatskoj u kopnenim ekosustavima klimaks je
travnjak
šikara
šuma
močvara
Hrast lužnjaka raste
na glinenasto - ilovastim tlima s visokom razinom podzemnih voda
u Posavini , Pokuplju, Lonjskom polju
u brežuljkastom području
na laganim tlima
Nadzemni sloj šume čine sloj grmlja, sloj niskog drveća
korijenje zeljastih biljaka
prizemni sloj
sloj visokoga drveća
korijenje drveća
Bioraznolikost u šumi ovisi o :
raznolikosti biljne zajednice
raznolikosti životinjske zajednice
raznolikosti gljiva
raznolikosti minerala
Gujavice svojim djelovanjem
nemaju utjecaja na plodnost tla
rahle tlo
recikliraju hranjive tvari
prozračuju tlo
U kopnenim ekosustavima životne zajednice izmjenjuju se u vertikalnom smjeru ovisno o
biljnim vrstama
geografskoj širini
nadmorskoj visini
padalinama
