WorksheetsZdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika
Total questions: 30
Worksheet time: 2hrs 30mins
Duševna bolest koja oboljeloj osobi onemogućuje razlikovanje stvarnih (realnih) od nestvarnih (nerealnih) doživljaja ili iskustva, ometa logičko razmišljanje, normalne osjećajne doživljaje prema drugim osobama te narušava njeno društveno funkcioniranje je:
Depresija
Shizofrenija
Bipolarni afektivni poremećaj
PTSP
Bolest u kojoj dolazi do pada raspoloženja, ali u tolikom opsegu da ta promjena raspoloženja utječe na cjelokupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i čovjekovo socijalno funkcioniranje je:
Shizofrenija
Alkoholizam
Bulimija
Depresija
Što NE spada u najčešće pozitivne simptome shizofrenije:
Deluzije
Halucinacije
Apatija
Sumanute ideje
Što je najčešći negativni simptom shizofrenije:
Poremećaji afekata
Deluzije
Halucinacije
Sumanute ideje
Alogija je:
Potpuni gubitak životnih interesa i zadovoljstva
Stanje utučenosti i ravnodušnost
Siromaštvo govora
Senzorne percepcije koje se pojavljuju bez vanjskih podražaja
Avolicija je:
Gubitak volje
Socijalno povlačenje
Siromaštvo govora
Stanje utučenosti i ravnodušnosti
Kod shizofrenije, zbog imperativnih halucinacija, iskrivljenog poimanja sebe ili iskrivljenog viđenja realnosti, moguć je suicid.
TOČNO
NETOČNO
Kod shizofrenije, zbog halucinacija ili paranoidnih interpretacija, moguć je homocid.
TOČNO
NETOČNO
Psihomotorna hipokinezija:
Bolesnik drži tijelo ili pojedine dijelove dugo u nepromijenjenom položaju
Bolesnik ima osiromašene kretnje
Kada pasivno pokrećemo bolesnikove ekstremitete, javlja se poseban otpor
Bolesnik jednolično ponavlja radnje
Katalepsija:
Bolesnik se nesvrsishodno kreće i nemiran je
Bolesnik radi suprotno od onog što se od njega očekuje
Bolesnik ima osiromašene kretnje
Bolesnik drži tijelo ili dijelove tijela dugo u neprirodnom položaju
Paratimija
Iznimna osjetljivost na stres
Istodobno prisutne suprotne emocije prema osobama, objektima, događajima
Nešto što bi trebalo dovoditi do radosti, u bolesnika izaziva žalost i obrnuto
Smanjen afektivni odgovor
Afektivna ambivalencija:
Iznimna osjetljivost na stres
Istodobno prisutne suprotne emocije prema osobama, objektima, događajima
Nešto što bi trebalo dovoditi do radosti, kod bolesnika izaziva žalost i obrnuto
Smanjen afektivni odgovor
Cenestetičke halucinacije:
Vidne halucinacije
Slušne halucinacije
Olfaktorne halucinacije
Doživljaj promjene u unutarnjim organima
Što NE spada u simptome depresije:
Nezdravstveno ponašanje
Mogućnost suicida
Agitacija
Hiperseksualnost
Intenzivna socijalna aktivnost, bolesnik ima raspoloženje koje je izrazito povišeno, neprimjereno okolnostima u kojima se nalazi, može varirati od bezbrižne društvenosti do nekontroliranog uzbuđenja, sklonost rasipništvu - tipično je za:
Depresiju
Shizofreniju
Ovisnost o psihoaktivnim tvarima
Bipolarni afektivni poremećaj
Antabus je lijek koji se koristi u liječenju:
Depresije
Alkoholizma
Manije
Anksioznosti
Pad tolerancije prema alkoholu, kada teško pijanstvo nastaje već nakon malih količina alkoholnih pića, tipično je za:
Fazu alkoholne bolesti
Fazu teških alkoholnih oštećenja
Apstinencijsku krizu
Kod liječenja antabusom
Stimulansi su tvari koje:
Imaju umirujuće djelovanje
Povećavaju budnost, aktivnost i izdržljivost
Izazivaju iskrivljenu sliku stvarnosti
Halucinogeni su tvari koje:
imaju umirujuće djelovanje
imaju stimulirajuće djelovanje na SŽS
izazivaju iskrivljenu sliku stvarnosti
Prva faza apstinencijske krize počinje 8-12 sati nakon zadnje doze i pojavljuju se subjektivni znakovi (pojačano znojenje, suzenje, sekrecija iz nosa, nesanica).
TOČNO
NETOČNO
1Druga faza apstinencijske krize počinje 12-36 sati nakon zadnje doze, kombiniraju se subjektivni i objektivni znakovi, te se javljaju žudnja i strah.
TOČNO
NETOČNO
Izmijenjeno stanje organizma nastalo zbog duljeg uzimanja pojedine droge, pri čemu je za održavanje istog učinka potrebno povisiti dozu, naziva se:
fizička ovisnost
psihička ovisnost
toletrancija
apstinencijska kriza
Stanje izazvano opetovanim uzimanjem droge koje zahtijeva njezino kontinuirano uzimanje kako bi se preveniralo nastajanje neugodnih simptoma apstinencije, naziva se:
Fizička ovisnost
Psihička ovisnost
Tolerancija
Delirijum tremens spada u:
Akutni psihoorganski sindrom
Kronični psihoorganski sindrom
Demencija spada u:
Akutni psihoorganski sindrom
Kronični psihoorganski sindrom
Anksiozni poremećaj je izražen osjećaj straha i tjeskobe, bez poznavanja uzroka straha ili u situacijama u kojima obično ne postoji strah kod drugih ljudi.
TOČNO
NETOČNO
Simptomi anksioznog poremećaja su lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, suha usta, teškoće disanja, osjećaj gušenja, mučnina, nesvjestica, nagon za mokrenjem.
TOČNO
NETOČNO
PTSP karakterizira:
Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva
Izbjegavanje
Pojačana pobuđenost
Sve je točno
Anoreksija
bolesnici svoju nisku težinu smatraju postignućem, a ne bolešću
stalno prisutan strah od povećanja tjelesne težine
restrikcija hrane i povećana tjelesna aktivnost
ponekad je potrebna prehrana NG sondom ili parenteralna prehrana
sve je točno
Bulimija - što NIJE točno?
težina obično normalna ili povećana
prejedanje tijekom dana, pa povraćanje
zloupotreba laksativa i diuretika
prisutna amenoreja zbog smanjene razine estrogena
