Vrijeme sjetve biljaka

Biljke sijemo u tri roka: jesenja sjetva, proljećna (jara), letnja (postrna i naknadna).

Vrijeme sjetve ozimina obavlja se u jesen tj, krajem ljeta pa do zime. Najarnije se siju: Uljana repica (krajem avgusta), Djetelina, lucerka, ovas, raž (septembar), Pšenica i ječam (oktobar).

Rok za sjetvu za rane jare vrste je krajem februara početkom marta. Siju se vrste:

otporne prema mrazevima, pogoduju im niske temeprature i da bi izbjegle napad od bolesti i štetočina.

U kasne jarine spadaju vrste koje su osjetljive na niske temperature. Za njihovo klijanje i nicanje potrebne su temperature od 8 do 12C. Siju se najčešće u drugoj polovini aprila i u maju.

U ovim uslovima siju se vrste koji nijesu glavne ali mogu poslužiti kao biljke za zelenišno đubrivo, kao krmne biljke. Siju se kasno u proljeće ili ljeto.

Sjetva se može obavljati ručno i mašinski. Ručno se najčešće sije omaške. To je nastariji način sjetve. Radni učinak je mali, a kavalitet rada loš.

Mašinska sjetva: Pruža bolji raspored sjemena po površini i dubini, podešava razmak sjetve, reguliše se količina sjemena za sjetvu, ušteda sjemena, moguće je izvoditi sjetvu na vjetru.

Širokoredna sjetva – odnosi se na okopavine. Najveći broj usjeva se sije na ovaj način. To su usjevi: kukuruz, suncokret, krompir, repa, soja, duvan, pamuk, većina povrtarski vrsta.

Uskoredna sjetva – odnosi se na sjetvu strnog žita i drugih grupa sa gustim sklopom. To su: strna žita, lan, konoplja, djetelina, trava...

Uskoredna unakrsna sjetva - sjetva uzduž i poprijeko.