WorksheetsLOGIKA- zaključak
Total questions: 30
Worksheet time: 30mins
Šta je aksiom?
tvrdnja za koju nas ne zanima da li je istinita ili ne
tvrdnja za koju se smatra da je tačna i koja se ne dokazuje
pretpostavka nečega što može ili ne mora biti moguće
tvrdnja koja se mora potkrijepiti dokazima
Šta je to "srednji pojam" ili "terminus medius"
pojam koji je predikat konkluzije
pojam koji se pojavljuje samo u konkluziji
pojam koji se pojavljuje u obje premise ali ne i u kokluziji
pojam koji je subjekt konkluzije
Šta je induktivni zaključak?
zaključak kojim se iz općih premisa izvodi posebna konkluzija
zaključak kojim se iz posebnih premisa izvodi opća konkluzija
Zaključivanje predstavlja logičku tvorevinu pomoću koje jedan sud izvodimo iz jednog ili više sudova.
tačno
netačno
Kako nazivamo zaključak u kome konkluzija slijedi iz premisa?
valjani zaključak
jasan zaključak
istinit zaključak
nevaljan zaključak
Kojoj vrsti pojmova pripada pojam “nevrijeme”?
pozitivni pojmovi
homologički pojmovi
negativni pojmovi
nekolektivni pojmovi
Kojoj vrsti pojmova pripada pojam “glasno”?
homologički pojmovi
klasni pojmovi
jednostavni pojmovi
negativni pojmovi
Šta je eksperiment?
slučajno postizanje nekih pojava
namjerno izazivanje pojava koje želimo proučavati i opažati
utvrđivanje brojčane vrijednosti nekog ekstenzivnog svojstva
proces utvrđivanja broja elemenata neke klase
Šta od navedenog ne pripada pomoćnim metodama?
eksperiment
mjerenje
brojanje
slaganje
PREPOZNAJ O KOJOJ METODI ZAKLJUČIVANJA JE RIJEČ:
p: Kuhinjske stolice su crvene.
p: Stolica u dječijoj sobi je crvena.
p: Stolica u dnevnoj sobi je crvena.
k: Sve stolice u kući su crvene.
INDUKTIVNA METODA
DEDUKTIVNA METODA
Kako dijelimo induktivne zaključke?
istinite i neistinite
jasne i nejasne
razgovijetne i nerazgovijetne
potpune i nepotpune
Kako dijelimo silogizme?
kategoričke, hipotetičke i disjuktivne
razgovijetni silogizmi i nerazgovijetni silogizmi
kategoričke i disjuktivne
pozitivne i negativne
Šta je pretpostavka brojanja?
poznavanje predmeta
raznovrsnost stvari
količina predmeta
postojanje klasa
PREPOZNAJ O KOM SILOGIZMU JE RIJEČ:
p: Trokuti su ili jednakostranični ili nejednakostranični.
p: Nejednakostranični trokuti su ili jednakokraki ili raznostranični.
k: Trokuti su ili jednakostranični ili jednakokraki ili raznostranični.
disjunktivni silogizam
kategorički silogizam
hipotetički silogizam
paralogizam
Koji su elementi definicije?
definitiv i definiendum
definiens i definiendum
premise i konkluzija
definiens, genus i definitus
Koje od navedenih ne pripada pravilima definiranja?
definicija se ne smije kretati u krug
definicija mora biti slikovita
definicija ne smije biti preobilna
definicija treba biti jasna
Definiendum mora biti jasniji od pojmova od kojih je sastavljen definiens.
TAČNO
NETAČNO
Šta podrazumijevamo pod "adekvatnom" definicijom?
definiciju čiji definiens ima isti opseg kao i definiendum
definiciju koja ima sve pozitivne pojmove
definiciju čiji definiens i definiendum imaju isti sadržaj
definiciju kojom se određuje bit nekog svojstva
Koja od navedenih logičkih pogrešaka ne izvire iz jezika?
fallacia ambiguitatis (pogreška dvosmislenosti)
fallacia divisionis (pogreška divizije)
fallacia compositionis (pogreška kompozicije)
fallacia consequentis (pogreška konzekvensa)
Šta je to amfibolija?
logička pogreška nastala uslijed upotrebe homonima
dvosmislenost koja nastaje uslijed redoslijeda riječi u rečenici
logička pogreška koja nema značenje
pogrešno naglašen slog ili riječ u rečenici
Šta slijedi iz afirmativnih premisa?
hipotetička konkluzija
pozitivna konkluzija
afirmativna konkluzija
univerzalna premisa
Kako nazivamo sudove u kojima povezanost subjekta i predikata nije ničim uvjetovana?
hipotetičkim
kategoričkim
disjunktivnim
implikativnim
Zaključak u kome se opšta konkluzija o klasi ili grupi predmeta izvodi na osnovu premisa u kojima su spomenuti svi pojedini predmeti te klase ili grupe predmeta nazivamo:
indukcija eliminacijom
nepotpuni zaključak
potpuna indukcija
indukcija prostim nabrajanjem
Šta razlikujemo prema položaju srednjeg pojma u premisama?
figure kategoričkog silogizma
moduse kategoričkog silogizma
klasifikujemo silogizam
opća pravila silogizma
Šta je to neposredni zaljučak?
izvođenje jednog suda iz samo jednog drugog suda
proces određivanja ili raspoređivanja jednog pojma u sistemu pojmova
zaključak dobijen dedukcijom
sud kojim se nedvosmisleno određuje sadržaj jednog pojma
Šta se prema nominalističkom shvaćanju definicijom određuje?
svojstvo predmeta
sadržaj pojma
valjanost pojma
značenje riječi
PREPOZNAJ O KOM SILOGIZMU JE RIJEČ:
p: Ako je Sokrat čovjek, onda je smrtan.
p: Ako je Sokrat smrtan, onda može biti otrovan.
k: Ako je Sokrat čovjek, onda može biti otrovan.
disjunktivni silogizam
paralogizam
hipotetički silogizam
kategorički silogizam
Šta je sorit?
silogizam u kome je jedna od premisa prešućena
nepotpun deduktivni zaključak
polisilogizam u kome su izostavljene međukonkluzije
mješoviti silogizam
Kako nastaju modusi?
nastaju prema kvalitetu i kvantitetu premisa i konkluzije
nastaju slaganjem premisa
nastaju prema broju pojmova unutar premisa
nastaju prema značenju konkluzije
Šta su paralogizmi?
namjerne logičke pogreške
zaključci nastali iz 3 ili više premisa
nenamjerne i nesvjesne logičke pogreške
isti zaključci koji dolaze iz potpuno različitih premisa
