NEW
Font size
WorksheetsTESTNA PITANJA IZ PSIHOLOGIJE, DECEMBAR
Total questions: 46
Worksheet time: 8mins
Spoznajni psihički procesi označavaju:
emocionalne reakcije na podražaje
automatske refleksne radnje
fizičke aktivnosti tijela
proces razmišljanja, opažanja i pamćenja
Osjet je najjednostavniji psihički proces jer:
je temelj svih složenijih psihičkih procesa.
nastaje učenjem i iskustvom.
se razvija tijekom života.
je rezultat društvenih utjecaja.
Osjet nastaje?
Osjet nastaje kada krv cirkulira kroz tijelo.
Osjet nastaje kada se hormoni luče u organizmu.
Osjet nastaje kada mišići reagiraju na podražaje iz okoline.
Osjet nastaje kada receptori u tijelu primaju i prenose informacije do mozga.
Koja od navedenih tvrdnji je tačna?
Osjet ima samo intenzitet.
Osjet ima samo trajanje.
Osjet ima samo kvalitet.
Osjet ima kvalitet, intenzitet i trajanje.
Apsolutni prag draži označava:
najmanju jačinu draži koju možemo opaziti
najveću jačinu draži koju možemo podneti
srednju vrednost draži koju opažamo
draž koja izaziva bol
Opažanje je:
proces razmišljanja o problemima
proces donošenja odluka
proces zapisivanja podataka
proces kojim spoznajemo cjelovite objekte, pojave, ljude. nije samo objektivna stvarnost, već i subjektivni doživljaj
Opažanje ovisi o sljedećim faktorima:
vanjskim i unutarnjim faktorima
samo vanjskim faktorima
samo unutarnjim faktorima
isključivo iskustvu
Iskustvo, motivacija i osobine ličnosti utiču na opažanje na sljedeći način: Navedi primjer!
Oblikuju način na koji tumačimo i doživljavamo informacije iz okoline.
Nemaju nikakav uticaj na opažanje.
Smanjuju sposobnost opažanja kod svih ljudi.
Dovode do potpunog gubitka opažanja.
Poremećaji opažanja su:
pamćenje, pažnja, mišljenje
percepcija, senzacija, refleksi
emocije, motivacija, volja
iluzije i halucinacije
Iluzije su:
pogrešno doživljavanje događaja koji uopće ne postoje
pogrešno doživljavanje stvarnih događaja
emocije, motivacija, volja
percepcija, senzacija, refleksi
Pamćenje je:
proces disanja
proces varenja hrane
proces kretanja
proces zadržavanja i prisjećanja informacija
Jedna od mnogih podjela ili vrsta pamćenja su:
Namjerno, spontano, motorno i mehaničko
Vizuelno, auditivno i taktilno pamćenje
Logičko, emocionalno i proceduralno pamćenje
Implicitno, eksplicitno i refleksno pamćenje
Učenje je:
proces gubljenja znanja
proces odmora i opuštanja
proces zaboravljanja informacija
proces sticanja znanja, vještina i navika, promjena ličnosti pod uticajem iskustva
Koja je osnovna razlika između pamćenja i učenja?
Pamćenje je proces zadržavanja i obnavljanja informacija, dok je učenje proces upotrebe novih znanja, vještina, korištenja alata, emocija i sl.
Pamćenje i učenje su isti psihički procesi.
Pamćenje je proces zaboravljanja informacija, a učenje je proces ponavljanja.
Pamćenje je proces sticanja novih znanja, a učenje je proces zadržavanja informacija.
Razlike među ljudima u pogledu pamćenja i učenja nastaju zbog:
isključivo fizičke aktivnosti
samo zbog ishrane
samo zbog starosti
genetskih faktora, objektivnih i subjektivnih faktora, faktora sadržaja koji se uči itd.
Pamćenje i učenje spadaju u grupu:
emocionalnih procesa
motivacionih procesa
socijalnih procesa
kognitivnih procesa
Koja zakonitost vrijedi kada je zaborav u pitanju?
Zaborav je najbrži neposredno nakon učenja, a kasnije se usporava.
Zaborav se povećava s vremenom bez iznimke.
Zaborav je konstantan tijekom vremena.
Zaborav se smanjuje ako se ne ponavlja gradivo.
Koji su koraci Feynmanove tehnike učenja?
Čitanje knjige, pamćenje napamet, polaganje testa, zaboravljanje
Gledanje fair video zapisa, crtanje dijagrama, pravljenje prezentacije, diskusija
Slušanje predavanja, zapisivanje, prepisivanje, ponavljanje
Identifikacija teme, objašnjavanje jednostavnim jezikom, identifikacija rupa u znanju, ponavljanje i pojednostavljivanje
Strategije učenja olakšavaju proces učenja i pamćenja tako što:
Smanjuju motivaciju za učenje.
Povećavaju sposobnost organizacije i povezivanja informacija.
Otežavaju koncentraciju tokom učenja.
Smanjuju mogućnost primene naučenog u praksi.
Koja od navedenih opcija je strategija učenja?
Ignorisanje zadataka
Ponavljanje gradiva
Izbjegavanje beležaka
Odlaganje učenja
Mišljenje je najsloženiji psihički proces zato što:
je najbrži psihički proces
se odvija nesvesno
je urođen i ne menja se tokom života
uključuje analizu, sintezu i zaključivanje
Razlika između mišljenja i opažanja je:
Mišljenje je isto što i opažanje.
Nema razlike između mišljenja i opažanja.
Opažanjem počinje doživljavanje objektivne stvarnosti, ali za uočavanje odnosa i razlika među predmetima i pojavama, za potpunije spoznavanje objektivne stvarnosti i snalaženje u njoj, koristimo mišljenje.
Mišljenje je subjektivno, a opažanje je objektivno.
Koje su vrste mišljenja?
Apstraktno, konkretno, kritičko, imaginativno
Logičko, matematičko, fizičko, emocionalno
Analitičko, sintetičko, kreativno, praktično
Empirijsko, deduktivno, induktivno, refleksivno
Psihologija definiše mišljenje kao:
mehaničko ponavljanje informacija
nasumično povezivanje riječi
proces rješavanja problema, donošenja zaključaka i planiranje
nesvjesno reagovanje na podražaje
Osnovni proces mišljenja, ili njegov početni moment, jeste:
pamćenje
maštanje
emocija
Početni moment misaonog procesa je neki problem pred kojim se čovjek našao
Osnovne vrste mišljenja su:
konkretno i apstraktno mišljenje
vizuelno i auditivno mišljenje
logičko i emocionalno mišljenje
brzo i sporo mišljenje
Konkretno mišljenje je:
Nejasno i opšte mišljenje.
Mišljenje bez ikakvih dokaza.
Mišljenje koje se ne može provjeriti.
Mišljenje zasnovano na činjenicama i primjerima, na neposrednom operiranju opažajima i predstavama
Šta je imaginativno, stvaralačko mišljenje?
Pamćenje činjenica bez povezivanja sa iskustvom.
Mehaničko izvršavanje zadataka bez razmišljanja.
Ponovno ponavljanje naučenih informacija bez promjena.
Sposobnost stvaranja novih ideja i rješenja kroz maštu. Rezultat ovog mišljenja su različita otkrića na polju nauke ili umjetnosti i književnosti
Koje su osnovne kognitivne operacije u mišljenju?
Pisanje, čitanje, crtanje, pevanje
Pamćenje, opažanje, učenje, motivacija
Analiza, sinteza, poređenje, apstrakcija, generalizacija, klasifikacija
Disanje, varenje, cirkulacija, izlučivanje
Generalizacija je:
proces detaljnog opisivanja pojedinačnih slučajeva.
proces ponavljanja concernih radnji.
proces isključivanja iz općeg pravila.
proces izvođenja općeg zaključka iz pojedinačnih slučajeva, npr. ako više pasa laje, zaključujemo da svi psi laju.
Komparacija je:
Opisivanje jednog pojma bez upoređivanja.
Pisanje pjesme bez rime.
Upotreba metafora bez poređenja.
Poređenje dvaju ili više pojmova radi isticanja sličnosti ili razlika.
Veza između mišljenja i govora je:
Jezik pomaže strukturirati misli i izražavati zaključke. Mišljenje i govor nisu isti psihički proces, ali su nerazdvojno povezani. Mišljenje je osnova govora dok govor oblikuje misli. Mišljenje i govor nastaju u komunikaciji.
Mišljenje je potpuno odvojeno od govora.
Govor nema uticaja na mišljenje.
Mišljenje se ne može prenijeti govorom.
Mišljenje je povezano s emocijama jer:
emocije nemaju nikakav utjecaj na mišljenje
emocije su uvijek racionalne
mišljenje i emocije su potpuno odvojeni procesi
emocije mogu utjecati na način na koji razmišljamo
Pamćenje i učenje mogu biti poboljšani redovnim vježbanjem mozga.
NE
DA
Sposobnosti su:
pravila ponašanja u društvu
tehnički uređaji koji olakšavaju rad
emocije koje osećamo u različitim situacijama
osobine koje omogućavaju uspješno obavljanje aktivnosti
Osnova sposobnosti je:
sklonost
navika
genetska predispozicija, mogućnost koja će se razviti u sposobnost
osjećaj
Sposobnosti se mogu razviti:
Ignorisanjem novih znanja
Nedostatkom truda
Izbjegavanjem izazova
Psihofizičkim razvojem i uticajem okoline i obrazovanja (Učenjem i vježbanjem)
Najpoznatija intelektualna sposobnost je:
Pamćenje
Percepcija
Mašta
Inteligencija
Koje od navedenih predstavlja jedno od njenih određenja?
Boja predmeta
Veličina slova
Broj stranica
misaona sposobnost kojom se živo biće snalazi u novim situacijama
Još neka od određenja inteligencije su?
Doživljavanje osobina nekog predmeta
Obnavljanje ranije doživljenih događaja
sposobnost apstraktnog razmišljanja, razumijevanje uzroka i posljedica nekog problema, sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog,
Promjena ponašanja na osnovu ličnog iskustva
Koja od navedenih osobina je karakteristična za inteligentne ljude?
Ljenost
Nedostatak empatije
Nesposobnost za rešavanje problema
Radoznalost
Faktori koji utiču na razvoj inteligencije su:
samo ishrana
samo fizička aktivnost
samo obrazovanje
nasljeđe i sredina
Inteligencija se smatra:
isključivo nasljednom osobinom
općom sposobnošću
više nepovezanih sposobnosti
samo matematičkom sposobnošću
Najpoznatija teorija inteligencije je:
Teorija haosa
Teorija višestruke inteligencije
Teorija evolucije
Teorija struna
Fluidna i kristalna inteligencija su:
Fluidna inteligencija je sposobnost rješavanja novih problema, a kristalna inteligencija je znanje stečeno iskustvom.
Obje su vrste inteligencije koje se ne mijenjaju tokom života.
Kristalna inteligencija je sposobnost rješavanja novih problema, a fluidna je znanje stečeno iskustvom.
Fluidna inteligencija se odnosi na emocionalnu inteligenciju, a kristalna na socijalnu.
Koji od navedenih tipova spada u višestruku inteligenciju?
Finansijska inteligencija
Socijalna inteligencija
Tehnička inteligencija
Lingvistička inteligencija
