Wayground logo

Free Printable Worksheets

Font size

S
M
L
XL
Worksheets

Page 1

Total questions: 150

Worksheet time: 1hrs 15mins

Name
Class
Date
1.

Koja je ključna razlika između autologne i alogene transplantacije hematopoetskih matičnih stanica?

a)

Alogena koristi stanice iz kostne srži

b)

Autologna zahtijeva HLA identičnost donora

c)

Autologna koristi stanice iste osobe

d)

Alogena se provodi samo kod blizanaca

2.

Šta označava termin 'singena' transplantacija u kontekstu matičnih stanica?

a)

Transplantacija između jednojajčanih blizanaca

b)

Transplantacija između nepovezanih osoba

c)

Transplantacija iz pupčane vrpce

d)

Transplantacija iste osobe na sebe

3.

Koji su najčešći izvori hematopoetskih matičnih stanica za transplantaciju danas?

a)

Periferna krv, mišićno tkivo, koštano tkivo

b)

Kostna srž, pupčana vrpca, periferna krv

c)

Pupčana vrpca, koža, hrskavica

d)

Kostna srž, slezena, jetra

4.

Zašto je periferna krv često birana kao izvor hematopoetskih matičnih stanica?

a)

Ne zahtijeva imunosupresiju nakon zahvata

b)

Uvijek je HLA identična pacijentu

c)

Ima najmanje HLA antigena

d)

Najčešće se koristi kao izvor

5.

Koji sistem je ključan za podudarnost tkiva pri transplantaciji i snažno utiče na prihvatanje transplantata?

a)

ABO sistem krvnih grupa

b)

Major histocompatibility vírusni kompleks

c)

HLA sistem (Human Leukocyte Antigen)

d)

Komplementni sistem C3-C9

6.

Zašto geni glavnog sistema tkivne podudarnosti imaju imunološku važnost kod ljudi?

a)

Eliminišu potrebu za pretransplantacijskom fazom

b)

Povećavaju volumen perifernih matičnih stanica

c)

Određuju individualnost i specifičnost imunoskog odgovora

d)

Sprječavaju nastanak jednojajčanih blizanaca

7.

Koja je ispravna podjela liječenja transplantacijom kostne srži na faze?

a)

Pripremna, operativna, kontrolna

b)

Indukcijska, konsolidacijska, održavanje

c)

Predtransplantacijska, transplantacijska, posttransplantacijska

d)

Dijagnostička, terapijska, rehabilitacijska

8.

Zašto krv iz pupčane vrpce može biti vrijedan izvor za transplantaciju uprkos malom volumenu?

a)

Sadrži mnogo nezrelih hematopoetskih matičnih stanica

b)

Uvijek je potpuno HLA-identična primatelju

c)

Ne sadrži T-limfocite pa nema odbacivanja

d)

Ima veću koncentraciju eritrocita od periferne krvi

9.

Koja tvrdnja tačno opisuje odnos donora i primaoca kod alogene transplantacije?

a)

Donor i primalac su različite osobe

b)

Donor i primalac uvijek dijele isti HLA haplotip

c)

Donor i primalac su ista osoba

d)

Donor je jednojajčani blizanac primaoca

10.

Koji faktor najviše doprinosi uspješnosti prihvatanja transplantata?

a)

Mjesto uzimanja uzorka u koštanoj srži

b)

Volumen uzorka pupčane krvi

c)

Podudarnost HLA antigena donora i primaoca

d)

Starost donora u odnosu na primaoca

11.

Koji je primarni cilj postavljanja indikacije za liječenje transplantacijom prije početka terapije?

a)

Smanjiti potrebu za kasnijom imunoterapijom

b)

Izabrati najskuplju dostupnu terapiju

c)

Pronaći savršenog ABO podudarnog davaoca

d)

Odrediti optimalno vrijeme liječenja i pripremu

12.

Šta je ključni uslov za uspjeh transplantacije u smislu podudarnosti tkiva kod čovjeka?

a)

HLA sistem glavnih leukocitnih antigena

b)

Podudarnost koštane gustine

c)

Rh faktor i krvna grupa ABO

d)

Kompatibilnost serumskih proteina

13.

Koja je uloga gena glavnog sistema tkivne podudarnosti u imunološkom odgovoru?

a)

Smanjuju potrebu za zračenjem cijelog tijela

b)

Povećavaju osjetljivost na citostatike

c)

Regulišu isključivo eritrocitne funkcije

d)

Određuju status jedinke i specifičnost odgovora

14.

Šta je cilj kondicioniranja prije transplantacije kod bolesnika?

a)

Potisnuti imunološku sposobnost da odbaci transplantat

b)

Povećati broj eritrocita u perifernoj krvi

c)

Smanjiti HLA ekspresiju na donorovim ćelijama

d)

Poboljšati apsorpciju oralnih citostatika

15.

Zašto se u kondicioniranju kod zloćudnih bolesti provodi vrlo intenzivna citostatska terapija?

a)

Da smanji rizik od hemolitičke reakcije

b)

Da potpuno uništi prisutne zloćudne stanice

c)

Da ubrza regeneraciju epitelnih barijera

d)

Da poveća trombocitnu agregaciju prije grafta

16.

Šta označava akronim TBI u kontekstu pripreme za transplantaciju?

a)

Targeted bone infusion (infuzija kosti)

b)

Trombocitna bazalna indukcija (stimulator)

c)

Total body irradiation (zračenje cijelog tijela)

d)

Trans-bronhijalna intubacija (procedura disanja)

17.

Koja je posljedica kondicioniranja na koštanu srž koju treba osigurati prije unosa matičnih ćelija?

a)

Privremena hiperkalcemija radi otpornosti grafta

b)

Povećana osteoklastna aktivnost za remodeliranje

c)

Smanjena viskoznost plazme za lakši tok krvi

d)

Određen prostor za transplantirane hematopoetske ćelije

18.

Koja vrsta transplantacije se danas rutinski primjenjuje prema tekstu?

a)

Allogena kožna transplantacija bez HLA tipizacije

b)

Ksenotransplantacija solidnih organa

c)

Transplantacija fetalnih neurona

d)

Autologne hematopoetske matične stanice

19.

Zašto je izbor davaoca sa HLA podudarnošću presudan kod transplantacije?

a)

Smanjuje potrebu za profilaktičnim antibioticima

b)

Osigurava bržu eritropoezu nakon zahvata

c)

Eliminiše rizik od svih imunoloških reakcija

d)

Povećava uspješnost prihvatanja presađenog tkiva

20.

Koji aspekt treba uzeti u obzir pri postavljanju indikacije za vrstu liječenja transplantacijom?

a)

Vrstu i stadij bolesti te opće stanje

b)

Isključivo dob pacijenta i BMI indeks

c)

Broj trombocita u tri uzastopna testa

d)

Prisustvo rijetkih serumskih antitijela

21.

Šta je osnovna karakteristika alogene transplantacije hematopoetskih matičnih stanica?

a)

Korištenje samo kordne krvi kao izvora

b)

Korištenje embrionalnih matičnih stanica

c)

Korištenje matičnih stanica od donora

d)

Korištenje sopstvenih matičnih stanica pacijenta

22.

Ko najčešće ima najveću vjerovatnoću kompletnog podudaranja tkiva sa oboljelim?

a)

Nesrodni donori iz registra

b)

Dalji rođaci pacijenta

c)

Braća i sestre pacijenta

d)

Roditelji pacijenta

23.

Zašto braća i sestre nemaju uvijek potpuno podudarne vrste tkiva?

a)

Zbog različitih krvnih grupa uvijek

b)

Zbog uticaja ishrane na HLA sistem

c)

Jer primaju gene od različitih roditelja

d)

Jer primaju gene od istih roditelja ali kombinacije variraju

24.

Kako se obično pronalaze podudarni nesrodni donori za alogenu transplantaciju?

a)

Nasumičnim odabirom donora u bolnici

b)

Testiranjem svih članova porodice

c)

Pretragom registara dobrovoljnih darivatelja

d)

Kupovinom komercijalnih uzoraka tkiva

25.

Šta ljekari moraju uraditi prije odluke o korištenju tkiva donora?

a)

Obaviti niz testiranja stepena podudarnosti

b)

Uzeti uzorak koštane srži bez testova

c)

Sprovesti psihološko testiranje donora

d)

Započeti kemoterapiju odmah

26.

Na osnovu čega se određuje podudarnost između donora i primatelja?

a)

Laboratorijskih testova vrsta tkiva donora i primatelja

b)

Kliničkog utiska ljekara bez testiranja

c)

Krvne slike i metaboličkih profila

d)

Starosne dobi i pola donora

27.

Šta obično prethodi standardnoj alogenoj transplantaciji u smislu terapije?

a)

Imunoterapija bez ikakve citotoksične terapije

b)

Niske doze antibiotika bez kemoterapije

c)

Visoke doze kemoterapije i ponekad zračenje

d)

Samo fizička rehabilitacija i dijeta

28.

Koji je primarni cilj kondicione pripreme prije presađivanja?

a)

Spriječiti infekcije probioticima i vitaminima

b)

Poboljšati funkciju jetre i bubrega

c)

Uništiti maligne stanice i suzbiti imunološki sistem

d)

Povećati broj crvenih krvnih zrnaca

29.

Zašto je važno suzbiti imunološki sistem pacijenta prije alogene transplantacije?

a)

Da se smanji rizik od alergija na lijekove

b)

Da imunološki sistem ne napadne presadjene donorske matične stanice

c)

Da se ubrza zacjeljivanje kože nakon zahvata

d)

Da se poveća broj trombocita odmah nakon zahvata

30.

Koja vrsta bolesti je eksplicitno navedena kao meta kondicione pripreme?

a)

Solidni tumori kao karcinom pluća

b)

Infektivne bolesti poput tuberkuloze

c)

Stanice leukemije kao maligne stanice

d)

Autoimune bolesti poput lupusa

31.

Šta je glavni cilj uspješnog presađivanja matičnih stanica u kontekstu koštane srži?

a)

Trajno suzbijanje imunog odgovora primaoca

b)

Vraćanje normalne funkcije koštane srži

c)

Potpuno uklanjanje donorskih limfocita

d)

Smanjenje potrebe za transfuzijama krvi

32.

Zašto alogeno presađivanje ne znači samo prenošenje krvnog sistema?

a)

Jer se prenosi i imuni sistem davaoca

b)

Jer krvni i limfni sistem nisu povezani

c)

Jer se koristi autologna transplantacija

d)

Jer se donorske stanice ne ugrađuju u koštanu srž

33.

Koji termin opisuje odbacivanje presađenih stanica od strane primaoca?

a)

Efekat domaćin protiv kalema

b)

Bolest kalem protiv domaćina

c)

Sekundarna aplazija koštane srži

d)

Imunosupresivni sindrom transplantata

34.

Šta označava GVHD u kontekstu alogenog presađivanja?

a)

Infektivnu komplikaciju nakon kondicioniranja

b)

Imunološku reakciju doniranih stanica protiv tkiva primaoca

c)

Odbacivanje transplantata od strane primaoca

d)

Hemolitičku reakciju na transfuziju eritrocita

35.

Koja je ključna razlika između standardnog i smanjenog intenziteta kondicioniranja prije alogenog presađivanja?

a)

Standardno uništava većinu zloćudnih stanica

b)

Smanjeno traje duže od standardnog režima

c)

Standardno se oslanja na imunitet davaoca

d)

Smanjeno povećava dozu citostatika

36.

Na čemu se primarno oslanja alogeno presađivanje smanjenog intenziteta u borbi protiv bolesti?

a)

Visokim dozama imunosupresiva

b)

Imunološkim stanicama davaoca protiv bolesti primaoca

c)

Maksimalnom citotoksičnom kemoterapijom

d)

Radioterapiji cijelog tijela

37.

Za koje pacijente može biti izbor smanjeni intenzitet (nemiieloablativno) alogenog presađivanja?

a)

Pacijenti s izolovanom anemijom bez maligniteta

b)

Mladi bez komorbiditeta i potpuno zdravi

c)

Samo oni s autoimunim bolestima kože

d)

Starije, sa komorbiditetima ili nedovoljno snažne

38.

Koji je glavni nedostatak kondicioniranja smanjenog intenziteta u odnosu na standardno?

a)

Uzrokuje veći rizik GVHD-a

b)

Zahtijeva duži boravak u izolaciji

c)

Ne omogućava ugradnju matičnih stanica

d)

Ne uništava mnogo malignih stanica

39.

Kako se rizici smanjenog intenziteta presađivanja upoređuju s miieloablativnim režimom?

a)

Znatno su manji i gotovo zanemarivi

b)

Veći su zbog slabije imunosupresije

c)

Nose iste rizike presađivanja matičnih stanica

d)

Postoje samo kod mlađih pacijenata

40.

Koja izjava najbolje opisuje povezanost krvnog i imunog sistema u kontekstu transplantacije?

a)

Usko su povezani i ne mogu se razdvojiti

b)

Povezanost je privremena nakon kondicioniranja

c)

Povezuju se samo tokom akutnog GVHD-a

d)

Uglavnom su odvojeni i djeluju neovisno

41.

Koji je glavni imunološki mehanizam kojim donirane stanice uništavaju leukemijske stanice kod alogene transplantacije?

a)

Inaktivacija komplementa u mikrosredini tumora

b)

Smanjena ekspresija MHC molekula na tumoru

c)

Efekat kalema protiv tumora/leukemije (GVT/LY)

d)

Pasivna neutralizacija citokina u cirkulaciji

42.

Šta se podrazumijeva pod "efektom kalema protiv tumora/leukemije" u kontekstu transplantacije?

a)

Smanjena osjetljivost tumora na citostatike tokom liječenja

b)

Privremena tolerancija receptora na alogene antigene

c)

Napad donorskog imunog sistema na maligne stanice

d)

Brže sazrijevanje autolognih limfocita nakon terapije

43.

Kod pacijenata sa SCID-om, koji je tipičan ishod nakon uspješne alogene transplantacije?

a)

Trajna neutropenija uprkos terapiji

b)

Progresivna hipogamaglobulinemija nakon zahvata

c)

Normalizacija funkcije imunog sistema

d)

Nestanak T-stanica zbog alogene reakcije

44.

Koliki se postotak izlječenja postiže transplantacijom kod teške aplastične anemije prema prikazanim rezultatima?

a)

Oko 50% bolesnika pokazuje izlječenje

b)

Oko 90% bolesnika pokazuje izlječenje

c)

Oko 30% bolesnika pokazuje izlječenje

d)

Oko 70% bolesnika pokazuje izlječenje

45.

Ako se talasemija major liječi dovoljno rano, kakva je vjerovatnost dugog preživljavanja navedena u materijalu?

a)

Uglavnom se zadržava oko 55%

b)

Ne prelazi prag oko 40%

c)

Raste iznad vrijednosti oko 90%

d)

Počinje se kretati oko 75%

46.

Kod akutne mijeloične leukemije, koliki je udio bolesnika koji postižu dugotrajno preživljavanje bez znakova bolesti nakon transplantacije?

a)

Oko 65% bolesnika postiže takav ishod

b)

Oko 20% bolesnika postiže takav ishod

c)

Oko 85% bolesnika postiže takav ishod

d)

Oko 45% bolesnika postiže takav ishod

47.

Koji rezultat je naveden za akutnu limfatičnu leukemiju u kontekstu transplantacije?

a)

Slični ishodi oko 50% uspjeha

b)

Znatno slabiji ishodi oko 15% uspjeha

c)

Dominantno poboljšanje iznad 80% uspjeha

d)

Ishodi bez razlike oko 100% uspjeha

48.

Šta karakterizira autogenu transplantaciju hematopoetskih matičnih stanica?

a)

Korištenje autolognih stanica iz koštane srži ili periferne krvi

b)

Uvođenje alogenih T-stanica za pokretanje GVT efekta

c)

Zamjena eritrocita kroz alogenu transfuziju

d)

Primjena donor-specifičnih antitijela protiv kalema

49.

Koji je terapijski princip autologne transplantacije kod zloćudnih bolesti?

a)

Stimulacija prirodnih ubica bez upotrebe citostatika

b)

Eradikacija tumora ekstremno visokim dozama kemoterapije ili zračenja

c)

Indukcija graft-versus-host reakcije da bi se smanjila masa tumora

d)

Primjena niskih doza citostatika radi očuvanja hematopoeze

50.

Zašto se prethodno uzimaju hematopoetske stanice prije visokodozne kemoterapije u autolognoj transplantaciji?

a)

Da bi se smanjila potreba za profilaktičnim antibioticima

b)

Da bi se povećala ekspresija MHC-I na tumoru

c)

Da bi se inducirala trajna aplazija koštane srži

d)

Da bi se premostila toksičnost koja pogađa najosjetljivije tkivo

51.

Koja je dugogodišnja primjena autologne transplantacije matičnih ćelija navedena na slici?

a)

Primjenjuje se duže od 40 godina

b)

Primjenjuje se kraće od 10 godina

c)

Koristi se isključivo zadnju dekadu

d)

Uvedena je prije dvije godine

52.

Na koje se bolesti terapija proširila pored hematoloških oboljenja?

a)

Na neurološke i psihijatrijske poremećaje

b)

Na kardiovaskularne i endokrine poremećaje

c)

Na solidne tumore i autoimune bolesti

d)

Na respiratorne i dermatološke bolesti

53.

Koliko je smanjen rizik od smrtnosti tokom liječenja prema prikazu?

a)

Sa 15% na 12%

b)

Sa 20% na 5%

c)

Sa 50% na 25%

d)

Sa 30% na 10%

54.

Koliko se pacijenata godišnje liječi autotransplantacijom u Evropi prema tekstu?

a)

Oko 15 000 pacijenata

b)

Oko 1 500 pacijenata

c)

Oko 5 000 pacijenata

d)

Oko 50 000 pacijenata

55.

Koji je prvi korak kondicione pripreme u postupku?

a)

Odmrzavanje i neposredna infuzija grafta

b)

Primjena profilaktičkih antibiotika i transfuzija

c)

Sakupljanje i obrada vlastitih matičnih ćelija

d)

Potpuna imunoprofilaksa nakon transplantacije

56.

Šta uključuje druga faza postupka prema prikazu?

a)

Isključivo zračenje bez hemoterapije

b)

Niske doze hemoterapije bez zračenja

c)

Primjenu ciljane biološke terapije

d)

Visoke mijeloablativne doze hemoterapije i zračenja

57.

Šta se dešava u fazi prihvatanja grafta prema opisu?

a)

Nastaje trenutna reakcija protiv domaćina

b)

Organ primaoca odbacuje sve donorske ćelije

c)

Hemopoetske ćelije prestaju proliferirati

d)

Donatorske ćelije stvaraju nove zdrave krvne ćelije

58.

Koja je navedena ključna prednost autotransplantacije u odnosu na alogenu?

a)

Smanjuje potrebu za podrškom antibioticima

b)

Omogućava jači imunološki efekt protiv tumora

c)

Eliminiše rizik od infekcija tokom oporavka

d)

Ne zahtijeva HLA podudarnog srodnog davaoca

59.

Za koju starosnu grupu je istaknuta primjenjivost autotransplantacije?

a)

Za osobe starije do 65 godina

b)

Isključivo za djecu do 12 godina

c)

Za sve pacijente bez starosnih ograničenja

d)

Samo za odrasle mlađe od 40 godina

60.

Koja je glavna toksičnost izbjegnuta kod autologne transplantacije zbog izostanka GVHD?

a)

Nema potrebe za transfuzijama eritrocita

b)

Nema reakcije transplantata protiv tumora

c)

Nema rizika od bakterijskih superinfekcija

d)

Nema reakcije transplantata protiv primatelja

61.

Koji je ključni nedostatak autologne transplantacije naveden u tekstu?

a)

Onemogućava liječenje autoimunih bolesti

b)

Zahtijeva strogu HLA podudarnost davaoca

c)

Povećava incidencu GVHD i mortalitet

d)

Izostaje važan imunološki učinak protiv tumora

62.

Koja bolest nije navedena kao indikacija za autolognu transplantaciju (ATKS)?

a)

Akutna leukemija

b)

Kronična opstruktivna plućna bolest

c)

Hodgkinova bolest

d)

Maligni ne-Hodginkovi limfomi

63.

Koji je cilj liječenja transplantacijom u ranoj fazi bolesti?

a)

Povećati broj klonogenih zloćudnih stanica

b)

Izbjeći primjenu monoklonalnih antitijela

c)

Spriječiti razvoj mehanizama rezistencije na liječenje

d)

Smanjiti potrebe za laboratorijskim testovima

64.

Šta su pokazala novija istraživanja o tumorskim stanicama u transplantatu?

a)

Ne mogu preživjeti izvan tijela donora

b)

Ne sadrže genska obilježja tumorskih linija

c)

Uvijek se eliminiraju standardnom filtracijom

d)

Mogu uzrokovati relaps bolesti nakon transplantacije

65.

Koji se pristup naziva “in vivo čišćenje” prije skupljanja transplantata?

a)

Uporaba krioprezervacije koštane srži

b)

Dodavanje faktora rasta hematopoeze

c)

Primjena radioizotopa na uzorku krvi

d)

Intenzivnija terapija za redukciju tumorskih stanica

66.

Šta opisuje metoda negativne selekcije u in vitro čišćenju transplantata?

a)

Odabir najzdravijih hematopoetskih stanica

b)

Uništavanje zloćudnih stanica u transplantatu inkubacijom

c)

Zamjena autologne transplantacije alogenom

d)

Povećanje broja monoklonalnih antitijela u serumu

67.

Koji agensi se koriste za in vitro kemoterapiju tokom čišćenja transplantata?

a)

Antikoagulansi za sprječavanje tromboze

b)

Kemoterapijski agensi i monoklonalna antitijela

c)

Antibiotici širokog spektra za sterilnost

d)

Vitaminski kokteli za regeneraciju tkiva

68.

Na šta su usmjerena monoklonalna antitijela pri čišćenju transplantata?

a)

Receptore eritrocita za kisik

b)

Hormonske receptore endokrinog sistema

c)

Antigene tumorskih stanica

d)

Enzime koagulacijskog puta

69.

Koji je primarni rizik prisustva klonogenih zloćudnih stanica u transplantatu?

a)

Nedostatak hematopoetskih matičnih stanica

b)

Relaps bolesti nakon transplantacije

c)

Graft-versus-leukemia reakcija prekomjerna

d)

Imunosupresija donorovih limfocita

70.

Koji termin opisuje prisutnost tumorskih stanica u samom transplantantu?

a)

Kontaminacija transplantata tumorom

b)

Alogena imunološka barijera

c)

Graft-versus-leukemia reakcija

d)

Graft-versus-host reakcija

71.

Koja je osnovna svrha pozitivne selekcije CD34+ hematopoetskih matičnih stanica?

a)

Neutralizacija kemoterapijskih nuspojava u koštanoj srži

b)

Povećanje koncentracije trombocita nakon terapije

c)

Smanjenje broja eritrocita u perifernoj krvi

d)

Izdvajanje zdravih CD34+ stanica iz transplantata

72.

Zašto se metode čišćenja transplantata najčešće izvode u specijaliziranim laboratorijima?

a)

Zbog nemogućnosti standardizacije opreme u klinikama

b)

Pošto se provode isključivo na svježim uzorcima krvi

c)

Zato što su tehnički zahtjevne i kompleksne

d)

Jer zahtijevaju prisustvo donora tokom postupka

73.

Koje maligne bolesti su navedene kao primjeri bez CD34+ biljega na svojim stanicama?

a)

Kronična limfocitna leukemija, karcinom želuca, glioblastom

b)

Maligni limfomi, multipli mijelom, karcinom dojke

c)

Akutna mijeloična leukemija, sarkomi kostiju, melanoma

d)

Hodgkinova bolest, rak pluća, karcinom prostate

74.

Na šta su retrospektivne studije upozorile u kontekstu akutnih leukemija?

a)

Potpunu zamjenu kemoterapije imunoterapijom

b)

Moguću korist od čišćenja transplantata

c)

Neprikladnost autotransplantacije u svim slučajevima

d)

Prednost alogene transplantacije nad autogenom uvijek

75.

Koja se komplikacija najčešće javlja u ranom posttransplantacijskom razdoblju prije hematološkog oporavka?

a)

Prekomjerna hemoliza eritrocita

b)

Hipertenzija uzrokovana anemijom

c)

Pancitopenija u ranoj fazi oporavka

d)

Autoimuni napadi na neurone

76.

Koje su najčešće infekcije u ranom posttransplantacijskom periodu?

a)

Bakterijske i gljivične, virusne manje opasne

b)

Isključivo virusne sa citopatskim učinkom

c)

Parazitske infekcije zbog transfuzije

d)

Endogene oportunističke bolesti kože

77.

Šta je moguća posljedica u fazi trombocitopenije nakon transplantacije?

a)

Povećano krvarenje zbog manjka trombocita

b)

Smanjena eritropoeza uz policitemiju

c)

Hiperviskoznost plazme zbog fibrinogena

d)

Pretjerana koagulacija i tromboza generalizirana

78.

Šta mogu uzrokovati visoke doze kemoradioterapije u posttransplantacijskoj skrbi?

a)

Trajno povećanje CD34+ ekspresije

b)

Potpuno sprječavanje pancitopenije

c)

Izražene nuspojave i toksičnosti

d)

Brzu normalizaciju leukocitne formule

79.

Koja je glavna prednost autogene u odnosu na alogenu transplantaciju?

a)

Nije potrebno tražiti idealnog donora koštane srži

b)

Uvijek se postiže brži imunološki oporavak

c)

Smanjuje potrebu za profilaktičkim antibioticima

d)

Eliminira rizik od svih posttransplantacijskih infekcija

80.

Zašto je manja mogućnost odbacivanja novih stanica kod autogene transplantacije?

a)

Zato što potječu iz pacijentove vlastite krvi

b)

Jer se stanice prethodno ozrače visokim dozama

c)

Pošto se dodaje imunoglobulinska terapija rutinski

d)

Zbog upotrebe univerzalno kompatibilnih donora

81.

Koji je najopasniji uzrok smrti tokom faze pancitopenije nakon transplantacije koštane srži?

a)

Teška anemija zbog eritrocita manjka

b)

Virusne infekcije sa sporim napredovanjem

c)

Bakterijske infekcije kao glavna komplikacija

d)

Masivna tromboza zbog trombocita viška

82.

Šta je cilj potpornog liječenja u fazi pancitopenije?

a)

Povećati eritrocite transfuzijom i G-CSF

b)

Povećati trombocite inhibicijom koagulacije

c)

Smanjiti imunoglobuline antimikrobnim lijekovima

d)

Smanjiti leukocite kortikosteroidnom terapijom

83.

Kojim redoslijedom se u ranoj fazi oporavka pojavljuje funkcija presatka?

a)

Prvo granulociti u perifernoj krvi, zatim ostale linije

b)

Prvo rast B-limfocita, zatim granulociti

c)

Istovremeno obnavljanje svih krvnih linija

d)

Prvo T-limfociti, zatim imunoglobulini

84.

Koja ozbiljna komplikacija se može javiti u ranoj fazi oporavka kao akutni oblik?

a)

Akutna trombotična purpura

b)

Anafilaktička reakcija na transfuziju

c)

Autoimuna hemolitička anemija

d)

Graft-versus-host reakcija (GvHD)

85.

Koliko se obično vremena normalizira funkcija krvotvornog sistema od početka liječenja?

a)

Više od godinu dana nakon oporavka

b)

Oko 2 sedmice od terapije početka

c)

Tačno 6 mjeseci nakon transplantacije

d)

Unutar 2 mjeseca od početka liječenja

86.

Kada započinje faza kasnog oporavka nakon transplantacije?

a)

Nakon završetka antimikrobne terapije

b)

Od 3. mjeseca nadalje

c)

Nakon normalizacije eritrocita

d)

Od prve sedmice nakon zahvata

87.

Koje ćelije prvo rastu u fazi kasnog oporavka i čija se funkcija postepeno oporavlja?

a)

Granulociti sa stabilnom fagocitozom

b)

B-limfociti uz porast imunoglobulina

c)

Eritrociti uz bolju oksigenaciju

d)

T-limfociti sa brzim sazrijevanjem

88.

Za koliko vremena koncentracija imunoglobulina i broj B-limfocita dostižu normalne vrijednosti?

a)

Za otprilike godinu i po dana

b)

Za oko 2 mjeseca nakon terapije

c)

Tek nakon 6 mjeseci oporavka

d)

Odmah po završetku transfuzije

89.

Koliko je približno potrebno za oporavak funkcije T-limfocita nakon transplantacije?

a)

Više od dvije godine ukupno

b)

Najmanje tri sedmice ukupno

c)

Oko godinu dana ukupno

d)

Oko jedan mjesec ukupno

90.

Zašto su bakterijske infekcije češće od virusnih u fazi pancitopenije?

a)

Jer trombociti brzo rastu i krvarenja prestaju

b)

Jer niske vrijednosti leukocita slabe innate odbranu

c)

Jer G-CSF inhibira replikaciju bakterija

d)

Jer povećani imunoglobulini neutraliziraju viruse

91.

Koja je učestalost smrtnog ishoda zbog komplikacija u posttransplantacijskom razdoblju?

a)

>60% slučajeva ukupno

b)

2-5% slučajeva ukupno

c)

35-50% slučajeva ukupno

d)

15-30% slučajeva ukupno

92.

Šta je čest uzrok smrtnog ishoda u ranoj fazi pancitopenije nakon transplantacije?

a)

Autoimune hemolize u serumu

b)

Akutni odbojni sindrom grafta

c)

Bakterijemija sa slikom sepse

d)

Masivna krvarenja zbog trombocita

93.

Koja vrijednost granulocita opisuje tešku pancitopeniju povezanu s infekcijama?

a)

0,5 x 10e9/L granulocita

b)

<0,05 x 10e9/L granulocita

c)

1,5 x 10e9/L granulocita

d)

>3,0 x 10e9/L granulocita

94.

Koji su najčešći uzročnici infekcija u ranoj fazi nakon transplantacije?

a)

Virusi sa sporim replikacijama

b)

Anaerobi i mikoplazme dominantno

c)

Helminti i protozoe uglavnom

d)

Gram-pozitivne bakterije prvenstveno

95.

Koja grupa gram-negativnih bakterija se često spominje u ranoj fazi?

a)

Pseudomonas, Escherichia coli, Klebsiella

b)

Legionella i Bordetella vrste

c)

Bacteroides i Clostridium vrste

d)

Haemophilus i Neisseria vrste

96.

Koji je primjer gljivične infekcije relevantne u ranoj fazi?

a)

Dermatofiti sa onihomikozom

b)

Kandida sa sistemskom kandidijazom

c)

Kriptokokus sa meningoencefalitisom

d)

Histoplazma sa kožnim lezijama

97.

Koje virusne infekcije su tipične za kasnu fazu nakon transplantacije?

a)

CMV, herpes simplex, varicella zoster, EBV

b)

Influenca A/B i parainfluenca 3

c)

Rotavirus i norovirus gastroenteritis

d)

Dengue i chikungunya sistemske

98.

Koja je najozbiljnija komplikacija u kasnoj fazi povezana s CMV?

a)

Intersticijska pneumonija progresivna

b)

Hepatična steatoza masivna

c)

Akutni nefritis autoimuni

d)

Miokarditis fulminantni

99.

Pneumocystis carinii u kontekstu kasne faze najčešće uzrokuje:

a)

Dermalne papularne lezije difuzne

b)

Tešku intersticijsku pneumoniju

c)

Akutni enterokolitis hemoragični

d)

Subakutni meningitis gljivični

100.

Za potpuni oporavak granulocita u posttransplantacijskom razdoblju obično je potrebno:

a)

Oko 1 sedmica kontinuirano

b)

Oko 2 sedmice stabilizacije

c)

Oko 4 sedmice oporavka

d)

Oko 8 sedmica rehabilitacije

101.

Koja je najtačnija definicija GVHD-a u kontekstu transplantacije?

a)

Alergijska reakcija primatelja na lijekove nakon transplantacije

b)

Autoimuna destrukcija grafta uzrokovana primateljevim B-limfocitima

c)

Mehaničko odbacivanje grafta zbog neadekvatne perfuzije

d)

Imunosna reakcija donorskih T-limfocita protiv tkiva domaćina

102.

Koji od navedenih uslova NIJE među tri glavna neophodna za nastanak GVHD-a?

a)

Presadak mora sadržavati imunokompetentne stanice

b)

Primatelj mora biti imunokompetentan bez terapije

c)

Primatelj mora biti imunosuprimiran

d)

Postoji razlika u HLA-antigenima davatelja i primatelja

103.

Šta je GvL (graft versus leukemia) efekat u kliničkoj praksi?

a)

Zaštitna uloga reakcije presatka protiv relapsa zloćudne bolesti

b)

Mehanizam kojim se sprječava akutni GVHD bez terapije

c)

Komplikacija gdje graft razara hematopoezu bez leukemije

d)

Sekundarna bakterijska infekcija nakon imunosupresije

104.

Zašto imunokompetentni primatelji obično eliminišu transfundirane T-limfocite?

a)

Njihov imuni sistem prepoznaje i uništava donorske T-stanice

b)

HLA-podudarnost sprječava aktivaciju T-limfocita

c)

Donorske stanice spontano apoptoziraju bez stimulacije

d)

Radioterapija pojačava eliminaciju transfundiranih stanica

105.

U kojoj se vremenskoj granici tipično javlja akutni GVHD nakon transplantacije?

a)

Unutar 100 dana od transplantacije

b)

Odmah intraoperativno tokom implantacije

c)

Između 6 i 12 mjeseci poslije zahvata

d)

Nakon 2 godine bez ranijih simptoma

106.

Koja je učestalost akutnog GVHD-a prema navedenim podacima?

a)

Približno 40 do 60 posto slučajeva

b)

Više od 90 posto nakon svake transplantacije

c)

Manje od 5 posto transplantiranih

d)

Uvijek prisutan u svim pacijentima

107.

Koja kombinacija organskih sistema je najčešće zahvaćena akutnim GVHD-om?

a)

Srce, mozak i periferne živce

b)

Pluća, bubrezi i štitnjača

c)

Koža, jetra i probavni sistem

d)

Koštana srž, slezena i mišići

108.

Kako se tipično opisuje kožna manifestacija u blažim slučajevima akutnog GVHD-a?

a)

Psorijaziformne naslage sa srebrnim ljuskama

b)

Urtikarijalne ploče bez svraba i eritema

c)

Hemoragične vezikule ograničene na leđa

d)

Makulopapulozni osip zahvata dlanove, tabane, lice

109.

Kakva probavna manifestacija može dovesti do ozbiljnih komplikacija u GVHD-u?

a)

Obilne proljevaste stolice uz crijevne poremećaje

b)

Zatvor bez gubitka elektrolita i vode

c)

Steatoreja uz porast tjelesne mase pacijenta

d)

Gastritis bez promjena stolice i elektrolita

110.

Zašto pacijenti sa prirođenom ili stečenom imunodeficijencijom imaju veći rizik za GVHD nakon terapije?

a)

Ne mogu odbaciti donorske T-limfocite koji proliferiraju

b)

Imaju pretjeranu produkciju neutralizirajućih antitijela

c)

Njihov HLA-profil je identičan donorskom profilu

d)

Citostatici i radioterapija direktno uništavaju graft

111.

Koja manifestacija kože je tipična za hronični GVHD i podsjeća na sklerodermiju?

a)

Indurirana neelastična, tanka koža koja prirasta

b)

Eritem s površinskim deskvamacijama bez zadebljanja

c)

Papulopustulozne lezije sa gnojnim eksudatom

d)

Urtikarijalne promjene koje brzo iščezavaju

112.

Koji laboratorijski nalaz najviše sugerira kolestatski hepatitis u GVHD-u jetre?

a)

Povišen feritin i CRP vrijednosti

b)

Povišen bilirubin i alkalna fosfataza

c)

Hipoglikemija uz normalne transaminaze

d)

Smanjen albumin i ukupni proteini

113.

Teži oblik crijevnog GVHD-a najčešće se klinički očituje kojim znakom?

a)

Krvarenjem, ileusom ili perforacijom crijeva

b)

Blagom nadutošću bez proljeva

c)

Asimptomatskom kolonizacijom bakterijama

d)

Izoliranom mučninom bez dehidracije

114.

Koji lijek je standardno dio terapije akutnog GVHD-a u kombinaciji s antilimfocitnim globulinom?

a)

Metilprednizolon u sistemskoj primjeni

b)

Amoksicilin u visokim dozama

c)

Aspirin sa inhibitorima COX-2

d)

Interferon-alfa supkutano

115.

Hronični GVHD najčešće se nadovezuje na akutni oblik, ali može nastati i kako?

a)

Jedino nakon terapije metotreksatom

b)

Isključivo poslije virusne reaktivacije CMV-a

c)

Samo nakon bakterijske superinfekcije

d)

De novo, bez prethodnog akutnog oblika

116.

Koji organi mogu biti zahvaćeni u generaliziranom obliku hroničnog GVHD-a?

a)

Brojni organi uključujući kožu i jetru

b)

Samo koža bez visceralnog zahvaćanja

c)

Isključivo gastrointestinalni trakt

d)

Jedino pluća u obliku pneumonitisa

117.

Koja je česta manifestacija hroničnog GVHD-a jetre na kliničkom nivou?

a)

Fulminantna nekroza bez žutice

b)

Žutica uz normalnu fosfatazu

c)

Slika kroničnog aktivnog hepatitisa

d)

Asimptomatska steatoza bez upale

118.

Koji simptom kompleksa tzv. “sicca sindroma” je često prisutan u hroničnom GVHD-u?

a)

Hipersekrecija sluzi u nazofarinksu

b)

Pojačano znojenje bez suhoće

c)

Smanjena sekrecija suza i sline

d)

Povećana salivacija uz lakrimaciju

119.

Koji imunusupresiv se često koristi u prevenciji GVHD-a kod transplantacije?

a)

Varfarin za smanjenje tromboze

b)

Levotiroksin u malim dozama

c)

Penicilin za profilaktičku zaštitu

d)

Ciklosporin kao dio profilakse

120.

Koja profilaktička metoda smanjuje GVHD, ali povećava rizik odbacivanja presatka i relapsa?

a)

In vitro uklanjanje T-limfocita iz presatka

b)

Profilaktička primjena interferona-beta

c)

Rana antimikrobna dekolonizacija crijeva

d)

Visokodozni IVIG bez drugih mjera

121.

Koji je primarni cilj autogenog THMS-a u bolesnika s autoagresivnim imunim sistemom?

a)

Povećanje GVHD rizika i komplikacija

b)

Zamjena autoagresivnih efektornih stanica

c)

Smanjenje broja HLA-identičnih donora

d)

Stimulacija graft-versus-host reakcije

122.

Koja je ključna razlika između autologne i alogene transplantacije HMS-a?

a)

Vrsta korištenih regulatornih limfocita T

b)

Porijeklo matičnih stanica donora

c)

Način imunoblativne terapije primijenjene

d)

Dužina hospitalizacije nakon zahvata

123.

Šta označava skraćenica GVHD u kontekstu alogene transplantacije?

a)

Gubitak viabilnosti hematopoetskih ćelija

b)

Graft-versus-host bolest

c)

Genetska varijabilnost HLA diverziteta

d)

Granulocitna visoka hemolitička disfunkcija

124.

Zašto se autologna transplantacija često smatra manje komplikovanom od alogene?

a)

Izostanak GVHD reakcije

b)

Veća dostupnost HLA-identičnih donora

c)

Potpuna odsutnost imunoterapije

d)

Kraće vrijeme pripreme prije zahvata

125.

Koji je potencijalni efekat imunoblativne terapije uz autolognu transplantaciju HMS-a prema novijim istraživanjima?

a)

Trajno smanjenje hematokrita krvi

b)

Indukcija regulatornih limfocita T

c)

Smanjena tolerancija na HLA antigene

d)

Povećanje autoagresivnih limfocita B

126.

Šta se može postići zamjenom autoagresivnih stanica donorovim neautoagresivnim stanicama?

a)

Smanjenje HLA identičnosti između davatelja i primatelja

b)

Poticanje tolerancije i trajne remisije

c)

Produženje akutne graft-versus-host reakcije

d)

Povećanje antitrombocitnih antitijela u serumu

127.

Koje je porijeklo hematopoetskih matičnih stanica kod autologne transplantacije?

a)

Od samog bolesnika

b)

Od jednojajčanog blizanca donora

c)

Od srodnog alogenog donora

d)

Od nesrodnog HLA-identičnog davatelja

128.

Koja komplikacija je potencijalno vrlo teška i životno opasna kod alogene transplantacije?

a)

GVHD reakcija grafta protiv domaćina

b)

Smanjena regeneracija koštane srži

c)

Smanjena indukcija regulatornih T limfocita

d)

Povećana koagulacija zbog trombocita

129.

Šta je česta posljedica intenzivnog transfuzijskog liječenja prije transplantacije koštane srži?

a)

Produžena neutropenija bez infekcija

b)

Imunizacija pacijenta na transfuzijske antigene

c)

Smanjena potreba za HLA tipizacijom donora

d)

Potpuna eliminacija autoagresivnih limfocita

130.

Koja antitijela se mogu razviti nakon pretransplantacijskog transfuzijskog liječenja?

a)

Anti-RNA, anti-proteinska, anti-hemoglobinska

b)

Anti-mitotička, anti-fagocitna, anti-enzimska

c)

Anti-IgE, anti-mastocitna, antisupresivna

d)

Anti-HLA, antitrombocitna, antigranulocitna

131.

Koja je primarna potreba za kompatibilnošću između bolesnika i davaoca kod transplantacije koštane srži?

a)

Kompatibilnost HLA klase I i II antigena

b)

Ista ABO krvna grupa bez izuzetaka

c)

Isti Rh faktor i DAT negativan status

d)

Kompatibilnost granulocitnih fenotipa

132.

Zašto nepodudarnost u ABO krvnim grupama ne predstavlja apsolutnu prepreku transplantaciji koštane srži?

a)

ABO antitijela ne uzrokuju hemolizu

b)

Rh faktor nadomješta ABO razliku

c)

Matične stanice ne nose ABO antigene

d)

HLA antigeni poništavaju ABO efekat

133.

Koja transfuzijska mjera se preporučuje dok je DAT pozitivan ili eritrociti pokazuju davaočeve fenotipske značajke?

a)

Eritrocitni koncentrat od davaoca 0 iste Rh grupe

b)

Granulociti od davaoca kompatibilne plazme

c)

Trombociti od davaoca identične ABO grupe

d)

Plazma kompatibilna s bolesnikovim ABO

134.

Koja je posljedica prisustva anti-HLA antitijela kod imuniziranih bolesnika?

a)

Brža negativna MLC reakcija

b)

Smanjen rizik posttransfuzijske reakcije

c)

Niža potreba za transfuzijama

d)

Povećan rizik odbacivanja transplantata

135.

Koja se komplikacija može javiti nakon transplantacije kada postoji ABO nekompatibilnost?

a)

Aplazija trombocita bez hemolize

b)

Autoimuna neutropenija bez hemolize

c)

Anafilaktički šok zbog Rh faktora

d)

Hemoliza davaoćevih ili bolesnikovih eritrocita

136.

Koji je ispravan pristup rješavanju ABO inkompatibilnosti između davaoca i bolesnika prije transplantacije?

a)

Izmjena bolesnikove krvi i uklanjanje inkompatibilnih eritrocita

b)

Primjena visokih doza Rh imunoglobulina

c)

Odabir davaoca iste ABO i Rh grupe

d)

HLA desenzitizacija bez transfuzija

137.

Koje antitijela mogu: onemogućiti transplantaciju, izazvati odbacivanje i posttransfuzijske reakcije?

a)

Anti-granulocitna IgA

b)

Anti-ABO prirodna IgM

c)

Anti-Rh IgG specifične podvrste

d)

Anti-HLA antitijela različitih klasa

138.

Za trombocitne transfuzije kod bolesnika nakon transplantacije, koji kriterij je naglašen?

a)

DAT mora biti trajno negativan prije transfuzije

b)

Plazma davaoca ABO kompatibilna s bolesnikovim eritrocitima

c)

Isti HLA tip između davaoca i bolesnika

d)

Davaoc 0 krvne grupe bez obzira na Rh

139.

Šta uzrokuje dugotrajnu aplaziju koštane srži i citopeniju povezanu s odbacivanjem transplantata?

a)

Rh nekompatibilnost bez HLA podudarnosti

b)

Prekomjerna transfuzija trombocita

c)

Neprihvatanje i imunološko odbacivanje grafta

d)

Nedostatak granulocitnih koncentrata

140.

Koji je rizik posebno visok kod politransfundiranih bolesnika u kontekstu transplantacije koštane srži?

a)

Odbacivanje transplantata zbog anti-HLA

b)

Hemoliza zbog Rh inkompatibilnosti

c)

Anafilaksija na plazmatske proteine

d)

Sekundarna infekcija zbog granulocita

141.

Koji faktor povećava intenzitet transfuzijskog liječenja nakon transplantacije hematopoetskih matičnih stanica?

a)

Hipertireoza bez terapije

b)

Prekomjerno uzimanje tekućine

c)

Infekcija kod primatelja organa

d)

Nizak hemoglobin bez infekcije

142.

Kod aplastične anemije nakon TKS, potrebe za transfuzijama su obično:

a)

Niže nego kod akutne leukemije

b)

Iste kao kod akutne leukemije

c)

Veće nego nakon TKS zbog akutne leukemije

d)

Ne postoje potrebe za transfuzijama

143.

Prosječan broj doza koncentrata trombocita nakon transplantacije iznosi približno:

a)

44 doza u jednoj infuziji

b)

144 doza tokom liječenja

c)

12 doza u prvoj sedmici

d)

61 doza u jednoj aferizi

144.

Za prevenciju GVHD, krvni pripravci za imunokompromitovane bolesnike trebaju biti:

a)

Ozračeni sa 15–30 Gy

b)

Filtrirani bez ozračivanja

c)

Zamrznuti na −20 °C

d)

Zagrijani na 37 °C

145.

Pluripotentne matične stanice se u najvećoj mjeri nalaze:

a)

Isključivo u perifernim limfnim čvorovima

b)

Samo u koži i mišićima

c)

U krvi i koštanoj srži

d)

U cerebrospinalnoj tečnosti

146.

Prije afereze periferne krvi, broj matičnih stanica se obično povećava kako?

a)

Mobilizacijom u perifernu krv

b)

Dodatkom trombocita u plazmu

c)

Smanjenjem hematokrita dijetom

d)

Primjenom antihistaminika

147.

Više matičnih stanica u perifernoj krvi se očekuje kod bolesnika:

a)

Prije započinjanja citostatika

b)

Tokom febrilne neutropenije

c)

U ranoj remisiji nakon citostatika

d)

U kasnoj remisiji bez terapije

148.

Sakupljeni koncentrat matičnih stanica sadrži u značajnom broju:

a)

Sinovijalne i epitelne ćelije

b)

Miofibrile i osteoklaste

c)

Hepatocite i neurone

d)

Limfocite T i granulocite

149.

Koji postupak smanjuje volumen transplantata i uklanja nepoželjne ćelije?

a)

Dodatak fiziološke otopine

b)

Oksigenacija koncentrata

c)

Brzo zagrijavanje koncentrata

d)

Odvajanje na Ficoll ili Percoll gradijentu

150.

Nakon obrade i smrzavanja, koncentrat matičnih stanica se nakon odmrzavanja:

a)

Čuva se na sobnoj temperaturi 48 sati

b)

Transfundira bolesniku poput krvnog pripravka

c)

Razrjeđuje i baca zbog hemolize

d)

Koristi isključivo za dijagnostičku citometriju

Similar Resources on Wayground

Fisika

155 questions

Fisika

quiz

Worksheet

•

University

PHÔI THAI 15 ĐỀ

150 questions

PHÔI THAI 15 ĐỀ

quiz

Worksheet

•

University

Bài kiểm tra trắc nghiệm – Sinh học và Di truyền (DH24XET01)

150 questions

Bài kiểm tra trắc nghiệm – Sinh học và Di truyền (DH24XET01)

quiz

Worksheet

•

University

Exam 2.1 Intro to FST

150 questions

Exam 2.1 Intro to FST

quiz

Worksheet

•

University