WorksheetsUčenje
Total questions: 13
Worksheet time: 7mins
Trajna, ili relativno trajna, promena ličnosti i ponašanja koja je rezultat prethodnog iskustva individue naziva se:
učenje
sazrevanje
pamćenje
mišljenje
Povećana osetljivost organizma koja nastaje usled ponavljanja intenzivnih i opasnih draži, naziva se:
sticanje senzo-motornih veština
uslovni refleks
senzitizacija
habituacija
Prema shvatanju Pavlova, osnovni uslov stvaranja uslovne reakcije je:
vremenska blizina dve draži;
vremenska blizina dve reakcije
vremenska udaljenost dve draži
vremenska udaljenost dve reakcije.
Jednom stečena uslovljena emocija se:
lako gasi;
teško generalizuje;
lako generalizuje;
lako uprošćava.
Drugi naziv za učenje putem pokušaja i pogrešaka je:
klasično uslovljavanje;
učenje po modelu;
učenje uviđanjem;
instrumentalno učenje.
Kada se životinja koja je rešila problem uviđanjem ponovo stavi u istu situaciju, ona:
ponavlja neuspešne radnje koje su se javljale na početku rešavanja problema;
odmah primenjuje tačno rešenje;
ponovo se povlači u kutak da ,,malo razmisli”;
odbija da rešava problem koji je prethodno uspešno rešila.
Pojam identifikacije obično se vezuje za:
spolja vidljiva ponašanja;
unutrašnja svojstva čoveka;
i za spolja vidljiva ponašanja i za unutrašnja svojstva čoveka;
ni za jedno od ponuđenog.
Pri sticanju motornih veština, prevashodno, učestvuju:
učenje ugledanjem na uzor i instrumentalno uslovljavanje
klasično uslovljavanje i učenje ugledanjem na uzor;
emocionalno uslovljavanje i učenje ugledanjem na uzor;
učenje putem pokušaja i pogrešaka i klasično uslovljavanje.
Dejstvo ranijeg učenja na kasnije učenje ili aktivnost, naziva se:
učenje transfera;
slučajno učenje;
namerno učenje;
transfer učenja.
Brojni eksperimenti su pokazali da je u novim situacijama primenljivije:
konkretno znanje;
uopšteno, generalizovano znanje;
praktično znanje;
teorijsko znanje.
Sukob nastao u u susretu sa novim podacima koji protivreče ranijim shvatanjima i koji stvara napetost koja motiviše na uspostavljanje sklada, naziva se:
kognitivna radoznalost;
kognitivni stil;
kognitivni nesklad;
kognitivna napetost.
Uspešnost učenja, prevahodno, zavisi:
od postojanja namere da se nešto nauči;
od dubine prerade informacija;
od jednostavnosti intelektualne aktivnosti usmerene na gradivo;
od prostog opažajnog zapažanja.
Spoljašnji motivi učenja su svi oni motivi koji:
proističu iz sadržaja gradiva koje treba da se uči;
ne proističu iz sadržaja gradiva koje treba da se uči;
proističu iz zainteresovanosti za formu gradiva koje treba da se uči;
proističu iz intelektualne napetosti.
