Wayground logo

Free Printable Worksheets

Font size

S
M
L
XL
Worksheets

STJECANJE BEZ OSNOVE, NIŠTETNOST, POBOJNOST I RASKID UGOVORA

Total questions: 50

Worksheet time: 25mins

Name
Class
Date
1.

Osnovne značajke obveznog prava jesu:

a)

kogentnost

b)

dispozitivnost

c)

ograničenost u broju

2.

Kod nastanka stjecanja bez osnove ne traži se:

a)

da je činidba štetna radnja

b)

nepostojanje pravne osnove

c)

postojanje uzročne veze između povećanja i umanjenja imovine

3.

Što nije slučaj stjecanja bez osnove?

a)

isplata ne dugovanog

b)

naknada ugovorne štete

c)

izdatak za drugog

4.

Ne može se zahtijevati povrat onog što je plaćeno:

a)

da bi se izbjeglo prisilu

b)

ako se radi o plaćanju istog duga dva puta

c)

ako je plaćeno na ime ispunjenja naravne obveze

5.

Ako je stvar u nepromijenjenom obliku kod vlasnika neposjednika pravni odnos po osnovi korištenja tuđe stvari se razrješava primjenom:

a)

Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

b)

Zakona o obveznim odnosima

6.

Kad vraća ono što je stečeno bez osnove pošteni stjecatelj treba platiti zatezne kamate

a)

Od dana stjecanja

b)

od dana podnošenja zahtjeva

7.

Prirodna obveza je obveza koja je:

a)

u zabludi

b)

nije naplativa

c)

nije utuživa

8.

Nepošteni stjecatelj ima pravo na naknadu:

a)

luksuznih troškova

b)

nužnih troškova

c)

korisnih troškova

9.

Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist vlasnik može zahtijevati:

a)

samo naknadu koristi

b)

samo naknadu štete

c)

naknadu koristi i/ili naknadu štete

10.

Podnošenje zahtjeva za povrat stečenog bez osnove zastarijeva u roku od:

a)

pet godina

b)

tri godine

c)

jedne godine

11.

Dvostranoobvezni ugovor kog jedna strana nije potpisala jest:

a)

ništetan

b)

pobojan

c)

nepostojeći

12.

Ništetnost ugovora nastupa:

a)

po zakonu, od časa njegovog nastanka

b)

temeljem konstitutivne sudske odluke, od časa pravomoćnosti iste

c)

temeljem konstitutivne sudske odluke, od časa nastanka ugovora

13.

Ugovor sklopljen iskorištavanjem tuđe nevolje radi postizanja nerazmjerne imovinske koristi suprotan je moralu društva zbog čega je:

a)

pobojan

b)

ništetan

c)

nepostojeći

14.

Da li se ništetnost može u parnici isticati kao prigovor ili prethodno pitanje, i zašto:

a)

može, zato jer sud ništetnost utvrđuje deklaratornom odlukom budući ništetnost nastupa po zakonu

b)

ne može, zato jer se ništetnost utvrđuje konstitutivnom sudskom presudom

c)

zavisno od okolnosti slučaja

15.

Koliki je rok zastare restitucijskog zahtjeva u slučaju ništetnosti ugovora, i kad zastara počinje teći?

a)

5 godina, zastara počinje teći od dana sklapanja ništetnog ugovora

b)

3 godine, zastara teče istekom dana kad je ispunjena obveza čija se restitucija traži

c)

5 godina, od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora

16.

Sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti, da li postoje kakva ograničenja

a)

postoje, to su granice tužbenog zahtjeva i činjeničnog supstrata na kog stranke ukazuju u postupku

b)

ne postoje, stranka u svakoj fazi postupka može prigovoriti ništetnosti ugovora i to isticati kao nove činjenice i predlagati nove dokaze

c)

u prvostupanjskom postupku ne postoje, ali u žalbenoj fazi stranka ne može isticati ništetnost kao novu činjenicu niti predlagati dokaze na tu okolnost

17.

Kakva je bila sudbina Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom ("Narodne novine" broj 72/17, takozvanog Škibolinog zakona)?

a)

još uvijek je na snazi i primjenjuje se u sudskim postupcima

b)

presudom suda EU presuđeno je kako je taj zakon protivan čl. 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pa ga je ustavni sud RH ukinuo 3. studenoga 2019.

c)

Ustavni sud RH je 3. studenoga 2019. ukinuo neke njegove odredbe dok su preostale i dalje na snazi

18.

Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari koji nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave jest:

a)

ništetan jer je protivan kogentnoj normi

b)

valjan je ako je proveden u zemljišnim knjigama

c)

pobojan

19.

Da li je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju protivan moralu i stoga ništetan ako je davatelju uzdržavanja već u času sklapanja ugovora, bilo poznato kako je primatelj uzdržavanja teško bolestan i da mu predstoji skora sigurna smrt?

a)

A. jest

b)

B. nije jer je takav ugovor uvijek aleatoran

c)

C. zavisi od okolnosti slučaja, pogotovo od toga da li je davatelj uzdržavanja iskorištavao tuđu nesreću

20.

Da li postoji rok za utvrđenje ništetnom oporuke koju je sačinila punoljetna osoba koja nije bila sposobna za rasuđivanje?

a)

ne postoji jer za isticanje ništetnosti nije propisan rok

b)

postoji, subjektivni rok od 1 godine i objektivni od 10 godina

c)

postoji jer je zbog navedenog razloga oporuka pobojna a ne ništava pa se primjenjuju opći rokovi pobojnosti, subjektivni rok od 1 godine i objektivni od 3 godina

21.

Zbog čega je neki ugovor pobojan?

a)

zato jer je protivan moralu

b)

zato jer ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ZOO ili posebnim propisom određeno

c)

zato jer ga je sklopila poslovno nesposobna osoba

22.

Da li se pobojnost u parničnom postupku utvrđuje konstitutivnom odlukom?

a)

da

b)

ne

c)

zavisno od razloga pobojnosti

23.

Na kome je teret dokaza o postojanju razloga za pobojnost u parničnom postupku u kojem se zahtjeva poništenje ugovora?

a)

na tužitelju

b)

na tuženiku

c)

zavisno od razloga pobojnosti

24.

Kad prestaje pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora?

a)

istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile, a u svakom slučaju za 3 godine od dana sklapanja ugovora

b)

u općem zastarnom roku od 5 godina

c)

u roku od 30 dana od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile, a u svakom slučaju za 3 godine od dana sklapanja ugovora

25.

Koje su pretpostavke za uspjeh s tužbenim zahtjevom za pobijanje ugovora zbog prekomjernog oštećenja (očitog nerazmjera obveza)?

a)

dvostranoobvezni ugovor, očiti nerazmjer mora postojati u vrijeme sklapanja ugovora, oštećena strana nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost u vrijeme sklapanja ugovora, rok od 1 godine od sklapanja ugovora

b)

dvostranoobvezni ugovor, očiti nerazmjer može postojati u vrijeme sklapanja ugovora ali je do njega moglo doći i kasnije, oštećena strana nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost u vrijeme sklapanja ugovora,

c)

dvostranoobvezni ugovor, očiti nerazmjer mora postojati u vrijeme sklapanja ugovora, nije odlučno da li je oštećena strana znala za pravu vrijednost u vrijeme sklapanja ugovora, rok od 3 godine od sklapanja ugovora

26.

Da li se o pobojnosti može odlučivati kao o prethodnom pitanju i zašto?

a)

može, zato jer je sudska odluka kojom se utvrđuje pobojnost ugovora deklaratornog karaktera

b)

ne može, zato jer se o pobojnosti ugovora može odlučiti samo konstitutivnom sudskom odlukom

c)

zavisi od razloga pobojnosti

27.

Da li pobojni ugovori mogu konvalidirati i kada?

a)

ne mogu

b)

mogu, istekom rokova za podizanje tužbe, naknadnim odobrenjem zakonskog zastupnika ograničeno poslovno sposobne ugovorne strane, naknadnom potvrdom, ispunjenjem strane svjesne pobojnosti na njenoj strani

c)

mogu, istekom općeg roka zastare od 5 godina

28.

Oporuka koju je napravila osoba nesposobna za rasuđivanje je:

a)

pobojna

b)

nije ni nastala

c)

ništetna

29.

Ako se u tužbenom zahtjevu zahtijeva deklaracija ništetnosti, a u historijatu tužbe navode činjenice koje dovode do pobojnosti, smije li sud odlučiti o pobojnosti?

a)

ne smije, ako i utvrdi činjenice koje dovode do pobojnosti odbiti će tužbeni zahtjev

b)

smije, jer zahtjev za utvrđenjem ništetnosti u sebi sadrži i zahtjev za konstitutivnim utvrđenjem ugovora pobojnim

c)

smije, ako nisu istekli rokovi za pobijanje od 1, odnosno 3 godine

30.

Tko je aktivno legitimiran za ustajanje s tužbenim zahtjevom u kojem se traži konstitutivnu pobojnost dvostranoobveznog ugovora?

a)

svaka zainteresirana osoba

b)

sve ugovorne stranke

c)

samo ona ugovorna stranka u čiju je korist ustanovljena pobojnost

31.

Na koji način, kod dvostranoobveznih ugovora, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana raskida ugovor?

a)

jednostavnom izjavom

b)

pismenom izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika

c)

pismenom izjavom

32.

Da li se može raskinuti nepostojeći, ništetan ili konstitutivnom odlukom suda pobijen ugovor?

a)

ne može

b)

može

c)

pod nekim pretpostavkama može

33.

Da li je krivnja za neispunjenje obveze relevantna za donošenje odluke po zahtjevu da se utvrdi kako je ugovor raskinut?

a)

jest

b)

nije

c)

u nekim slučajevima je odlučna

34.

Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, na koji način se raskida ugovor?

a)

jednostavnom izjavom

b)

po zakonu

c)

ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika

35.

Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora (takozvani fiksni rok)?

a)

kad je to izrijekom u ugovoru naznačeno

b)

kad je ugovoren rok ispunjena obveze

c)

kad se to podrazumijeva iz prirode ugovora

36.

Kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, što je vjerovnik koji želi raskinuti ugovor mora prethodno učiniti?

a)

mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje

b)

ne mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje

c)

naknaditi drugoj strani štetu

37.

U kojem slučaju vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje?

a)

ako mu naknadi štetu

b)

ako je došlo do promijenjenih okolnosti

c)

ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku

38.

Kad se ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja?

a)

u slučajevima taksativno navedenim u zakonu

b)

kad nije ispunjen neznatni dio obveze

c)

kad se dužnik tome protivi

39.

Kakva mora biti izvanredna okolnost koja je nastale nakon sklapanja ugovor da bi tužitelj uspio sa zahtjevom konstitutivnog raskida dvostranoobvezno ugovora?

a)

svaka izvanredna okolnost nastala nakon sklapanja ugovora

b)

izvanredna okolnost nastala nakon što je tužitelj ispunio svoju obvezu

c)

nepredvidljiva, neizbježna i nesavladiva

40.

Da li je promjena pravnog stajališta sudske prakse promijenjena okolnost zbog koje bi se osnovano mogao zahtijevati raskid ugovora?

a)

jest

b)

nije

c)

možda

41.

Zastara nije:

a)

prestanak obveze

b)

gubitak zahtjeva za prisilno ostvarenje tražbine

c)

sankcija nemarnom vjerovniku

42.

Prigovor zastare je:

a)

Dilatorni prigovor

b)

temporalni prigovor

c)

peremptorni prigovor

43.

Na pravni interes sud počinje paziti:

a)

U tijeku prethodnog ispitivanja tužbe

b)

nakon zaključenja prethodnog postupka

c)

na pripremnom ročištu

44.

Pravni interes po službenoj dužnosti se ispituje :

a)

Do završetka postupka pred svim sudovima

b)

do zaključenja glavne rasprave

c)

do dovršetka drugostupanjskog suđenja

45.

Na zastaru sud pazi:

a)

Uvijek po službenoj dužnosti

b)

po službenoj dužnosti ako misli da se radi o nedopuštenom raspolaganju stranaka

c)

samo po tuženikovu prigovoru

46.

Prigovor zastare može se istaknuti:

a)

Do zaključenja glavne rasprave

b)

do zaključenja prethodnog postupka

c)

i u žalbi protiv presude koja nije donesena u sporu male vrijednosti

47.

Isticanje činjenica i predlaganje dokaza u svezi prigovora zastare je moguće u predmetu koji nije spor male vrijednosti:

a)

I u žalbi protiv presude

b)

do zaključenja glavne rasprave

c)

do zaključenja prethodnog postupka

48.

Stranke mogu zastarne rokove:

a)

Samo produljiti

b)

samo skratiti

c)

ne mogu ih sporazumno mijenjati

49.

Kada sud prihvati prigovor zastare će:

a)

Presudom odbiti tužbeni zahtjev

b)

rješenjem odbiti tužbeni zahtjev

c)

rješenjem odbaciti tužbu:

50.

Kada je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se primjenjuje jedan zastarni rok a trebalo je primijeniti drugi radi se o:

a)

Pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju

b)

pogrešnoj primjeni materijalnog prava

c)

bitnoj povredi postupka