WorksheetsSTJECANJE BEZ OSNOVE, NIŠTETNOST, POBOJNOST I RASKID UGOVORA
Total questions: 50
Worksheet time: 25mins
Osnovne značajke obveznog prava jesu:
kogentnost
dispozitivnost
ograničenost u broju
Kod nastanka stjecanja bez osnove ne traži se:
da je činidba štetna radnja
nepostojanje pravne osnove
postojanje uzročne veze između povećanja i umanjenja imovine
Što nije slučaj stjecanja bez osnove?
isplata ne dugovanog
naknada ugovorne štete
izdatak za drugog
Ne može se zahtijevati povrat onog što je plaćeno:
da bi se izbjeglo prisilu
ako se radi o plaćanju istog duga dva puta
ako je plaćeno na ime ispunjenja naravne obveze
Ako je stvar u nepromijenjenom obliku kod vlasnika neposjednika pravni odnos po osnovi korištenja tuđe stvari se razrješava primjenom:
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Zakona o obveznim odnosima
Kad vraća ono što je stečeno bez osnove pošteni stjecatelj treba platiti zatezne kamate
Od dana stjecanja
od dana podnošenja zahtjeva
Prirodna obveza je obveza koja je:
u zabludi
nije naplativa
nije utuživa
Nepošteni stjecatelj ima pravo na naknadu:
luksuznih troškova
nužnih troškova
korisnih troškova
Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist vlasnik može zahtijevati:
samo naknadu koristi
samo naknadu štete
naknadu koristi i/ili naknadu štete
Podnošenje zahtjeva za povrat stečenog bez osnove zastarijeva u roku od:
pet godina
tri godine
jedne godine
Dvostranoobvezni ugovor kog jedna strana nije potpisala jest:
ništetan
pobojan
nepostojeći
Ništetnost ugovora nastupa:
po zakonu, od časa njegovog nastanka
temeljem konstitutivne sudske odluke, od časa pravomoćnosti iste
temeljem konstitutivne sudske odluke, od časa nastanka ugovora
Ugovor sklopljen iskorištavanjem tuđe nevolje radi postizanja nerazmjerne imovinske koristi suprotan je moralu društva zbog čega je:
pobojan
ništetan
nepostojeći
Da li se ništetnost može u parnici isticati kao prigovor ili prethodno pitanje, i zašto:
može, zato jer sud ništetnost utvrđuje deklaratornom odlukom budući ništetnost nastupa po zakonu
ne može, zato jer se ništetnost utvrđuje konstitutivnom sudskom presudom
zavisno od okolnosti slučaja
Koliki je rok zastare restitucijskog zahtjeva u slučaju ništetnosti ugovora, i kad zastara počinje teći?
5 godina, zastara počinje teći od dana sklapanja ništetnog ugovora
3 godine, zastara teče istekom dana kad je ispunjena obveza čija se restitucija traži
5 godina, od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora
Sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti, da li postoje kakva ograničenja
postoje, to su granice tužbenog zahtjeva i činjeničnog supstrata na kog stranke ukazuju u postupku
ne postoje, stranka u svakoj fazi postupka može prigovoriti ništetnosti ugovora i to isticati kao nove činjenice i predlagati nove dokaze
u prvostupanjskom postupku ne postoje, ali u žalbenoj fazi stranka ne može isticati ništetnost kao novu činjenicu niti predlagati dokaze na tu okolnost
Kakva je bila sudbina Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom ("Narodne novine" broj 72/17, takozvanog Škibolinog zakona)?
još uvijek je na snazi i primjenjuje se u sudskim postupcima
presudom suda EU presuđeno je kako je taj zakon protivan čl. 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pa ga je ustavni sud RH ukinuo 3. studenoga 2019.
Ustavni sud RH je 3. studenoga 2019. ukinuo neke njegove odredbe dok su preostale i dalje na snazi
Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari koji nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave jest:
ništetan jer je protivan kogentnoj normi
valjan je ako je proveden u zemljišnim knjigama
pobojan
Da li je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju protivan moralu i stoga ništetan ako je davatelju uzdržavanja već u času sklapanja ugovora, bilo poznato kako je primatelj uzdržavanja teško bolestan i da mu predstoji skora sigurna smrt?
A. jest
B. nije jer je takav ugovor uvijek aleatoran
C. zavisi od okolnosti slučaja, pogotovo od toga da li je davatelj uzdržavanja iskorištavao tuđu nesreću
Da li postoji rok za utvrđenje ništetnom oporuke koju je sačinila punoljetna osoba koja nije bila sposobna za rasuđivanje?
ne postoji jer za isticanje ništetnosti nije propisan rok
postoji, subjektivni rok od 1 godine i objektivni od 10 godina
postoji jer je zbog navedenog razloga oporuka pobojna a ne ništava pa se primjenjuju opći rokovi pobojnosti, subjektivni rok od 1 godine i objektivni od 3 godina
Zbog čega je neki ugovor pobojan?
zato jer je protivan moralu
zato jer ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ZOO ili posebnim propisom određeno
zato jer ga je sklopila poslovno nesposobna osoba
Da li se pobojnost u parničnom postupku utvrđuje konstitutivnom odlukom?
da
ne
zavisno od razloga pobojnosti
Na kome je teret dokaza o postojanju razloga za pobojnost u parničnom postupku u kojem se zahtjeva poništenje ugovora?
na tužitelju
na tuženiku
zavisno od razloga pobojnosti
Kad prestaje pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora?
istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile, a u svakom slučaju za 3 godine od dana sklapanja ugovora
u općem zastarnom roku od 5 godina
u roku od 30 dana od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile, a u svakom slučaju za 3 godine od dana sklapanja ugovora
Koje su pretpostavke za uspjeh s tužbenim zahtjevom za pobijanje ugovora zbog prekomjernog oštećenja (očitog nerazmjera obveza)?
dvostranoobvezni ugovor, očiti nerazmjer mora postojati u vrijeme sklapanja ugovora, oštećena strana nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost u vrijeme sklapanja ugovora, rok od 1 godine od sklapanja ugovora
dvostranoobvezni ugovor, očiti nerazmjer može postojati u vrijeme sklapanja ugovora ali je do njega moglo doći i kasnije, oštećena strana nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost u vrijeme sklapanja ugovora,
dvostranoobvezni ugovor, očiti nerazmjer mora postojati u vrijeme sklapanja ugovora, nije odlučno da li je oštećena strana znala za pravu vrijednost u vrijeme sklapanja ugovora, rok od 3 godine od sklapanja ugovora
Da li se o pobojnosti može odlučivati kao o prethodnom pitanju i zašto?
može, zato jer je sudska odluka kojom se utvrđuje pobojnost ugovora deklaratornog karaktera
ne može, zato jer se o pobojnosti ugovora može odlučiti samo konstitutivnom sudskom odlukom
zavisi od razloga pobojnosti
Da li pobojni ugovori mogu konvalidirati i kada?
ne mogu
mogu, istekom rokova za podizanje tužbe, naknadnim odobrenjem zakonskog zastupnika ograničeno poslovno sposobne ugovorne strane, naknadnom potvrdom, ispunjenjem strane svjesne pobojnosti na njenoj strani
mogu, istekom općeg roka zastare od 5 godina
Oporuka koju je napravila osoba nesposobna za rasuđivanje je:
pobojna
nije ni nastala
ništetna
Ako se u tužbenom zahtjevu zahtijeva deklaracija ništetnosti, a u historijatu tužbe navode činjenice koje dovode do pobojnosti, smije li sud odlučiti o pobojnosti?
ne smije, ako i utvrdi činjenice koje dovode do pobojnosti odbiti će tužbeni zahtjev
smije, jer zahtjev za utvrđenjem ništetnosti u sebi sadrži i zahtjev za konstitutivnim utvrđenjem ugovora pobojnim
smije, ako nisu istekli rokovi za pobijanje od 1, odnosno 3 godine
Tko je aktivno legitimiran za ustajanje s tužbenim zahtjevom u kojem se traži konstitutivnu pobojnost dvostranoobveznog ugovora?
svaka zainteresirana osoba
sve ugovorne stranke
samo ona ugovorna stranka u čiju je korist ustanovljena pobojnost
Na koji način, kod dvostranoobveznih ugovora, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana raskida ugovor?
jednostavnom izjavom
pismenom izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika
pismenom izjavom
Da li se može raskinuti nepostojeći, ništetan ili konstitutivnom odlukom suda pobijen ugovor?
ne može
može
pod nekim pretpostavkama može
Da li je krivnja za neispunjenje obveze relevantna za donošenje odluke po zahtjevu da se utvrdi kako je ugovor raskinut?
jest
nije
u nekim slučajevima je odlučna
Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, na koji način se raskida ugovor?
jednostavnom izjavom
po zakonu
ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika
Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora (takozvani fiksni rok)?
kad je to izrijekom u ugovoru naznačeno
kad je ugovoren rok ispunjena obveze
kad se to podrazumijeva iz prirode ugovora
Kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, što je vjerovnik koji želi raskinuti ugovor mora prethodno učiniti?
mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje
ne mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje
naknaditi drugoj strani štetu
U kojem slučaju vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje?
ako mu naknadi štetu
ako je došlo do promijenjenih okolnosti
ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku
Kad se ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja?
u slučajevima taksativno navedenim u zakonu
kad nije ispunjen neznatni dio obveze
kad se dužnik tome protivi
Kakva mora biti izvanredna okolnost koja je nastale nakon sklapanja ugovor da bi tužitelj uspio sa zahtjevom konstitutivnog raskida dvostranoobvezno ugovora?
svaka izvanredna okolnost nastala nakon sklapanja ugovora
izvanredna okolnost nastala nakon što je tužitelj ispunio svoju obvezu
nepredvidljiva, neizbježna i nesavladiva
Da li je promjena pravnog stajališta sudske prakse promijenjena okolnost zbog koje bi se osnovano mogao zahtijevati raskid ugovora?
jest
nije
možda
Zastara nije:
prestanak obveze
gubitak zahtjeva za prisilno ostvarenje tražbine
sankcija nemarnom vjerovniku
Prigovor zastare je:
Dilatorni prigovor
temporalni prigovor
peremptorni prigovor
Na pravni interes sud počinje paziti:
U tijeku prethodnog ispitivanja tužbe
nakon zaključenja prethodnog postupka
na pripremnom ročištu
Pravni interes po službenoj dužnosti se ispituje :
Do završetka postupka pred svim sudovima
do zaključenja glavne rasprave
do dovršetka drugostupanjskog suđenja
Na zastaru sud pazi:
Uvijek po službenoj dužnosti
po službenoj dužnosti ako misli da se radi o nedopuštenom raspolaganju stranaka
samo po tuženikovu prigovoru
Prigovor zastare može se istaknuti:
Do zaključenja glavne rasprave
do zaključenja prethodnog postupka
i u žalbi protiv presude koja nije donesena u sporu male vrijednosti
Isticanje činjenica i predlaganje dokaza u svezi prigovora zastare je moguće u predmetu koji nije spor male vrijednosti:
I u žalbi protiv presude
do zaključenja glavne rasprave
do zaključenja prethodnog postupka
Stranke mogu zastarne rokove:
Samo produljiti
samo skratiti
ne mogu ih sporazumno mijenjati
Kada sud prihvati prigovor zastare će:
Presudom odbiti tužbeni zahtjev
rješenjem odbiti tužbeni zahtjev
rješenjem odbaciti tužbu:
Kada je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se primjenjuje jedan zastarni rok a trebalo je primijeniti drugi radi se o:
Pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju
pogrešnoj primjeni materijalnog prava
bitnoj povredi postupka
